ZAGREB – Generali Mladen Markač i Ivan Čermak novi su optuženici Haškog tribunala, potvrdio je našem listu jučer izvor blizak Haagu. Dvije optužnice koje je, ne spominjući imena, u intervjuu jednom domaćem dnevnom listu najavio i predsjednik Stjepan Mesić, još nisu stigle u Hrvatsku, a očekuje se da će biti uručene uskoro, najkasnije za vrijeme proljetnog posjeta glavne haške tužiteljice Carle del Ponte Hrvatskoj.

Službeni izvori u vlasti nisu htjeli komentirati saznanja našeg lista. Međutim, neslužbeno se doznaje da su obje optužnice vezane uz događanja u akciji »Oluja« i nakon nje te da su oba osumnjičenika spremna dobrovoljno ići u Haag. Markač je to rekao čak i haškim istražiteljima, a Čermak je, potvrdili su neslužbeni izvori našeg lista, predstavnicima državne vlasti kazao da je spreman predati se Haagu ako stigne optužnica s njegovim imenom. Zato i ne iznenađuje pomirljiv ton Carle del Ponte prema Hrvatskoj, kao ni njezina najava pozitivnog izvješća o Hrvatskoj.

Kao što je poznato, generali Mladen Markač i Ivan Čermak već su razgovarali s istražiteljima Haškog suda. Haški istražitelji saslušavali su Markača u svojstvu osumnjičenika, a Čermak je s njima razgovarao u dva navrata, jednom kao svjedok, a drugi put kao osumnjičenik. Pozivi za te razgovore su u sva tri slučaja išli službenim putem, preko Vlade.

Odgovornost generala Ivana Čermaka za zločine počinjene nakon »Oluje« proizlazi iz njegove dužnosti. Naime, Čermak je odmah nakon »Oluje« imenovan za Vladinog povjerenika za grad Knin. Pritom je Vlada gotovo istodobno donijela i odluku prema kojoj odgovornost za živote stanovnika na oslobođenim područjima, kao i za njihovu imovinu, preuzimaju Vladini povjerenici. Iz toga je razumljivo i zašto je Haag, nakon što je najprije razgovarao s Čermakom kao svjedokom, zatražio još jedan razgovor s njim, ali u svojstvu osumnjičenika. Prema ranijim novinskim izvještajima o razgovorima haških istražitelja s Ivanom Čermakom, nije bilo dvojbe da je on ipak uspio uvjeriti istražitelje da, uprkos činjenici da je bio civilni upravitelj Knina nakon »Oluje«, nije imao kontrolu nad vojskom i policijom. Ali unatoč tome, sad se čini da Čermaka Haag povezuje s okršajem u selu Grubori, u kojem je poginuo jedan srpski vojnik i više starijih civila te s drugim događajima na širem kninskom području, kao i u samoj kninskoj vojarni.

General Mladen Markač, pak, razgovarao je s istražiteljima Haškog suda o svojoj ulozi u akcijama HV-a u kojima je zapovijedao specijalnom policijom, dakle, u svim akcijama tijekom Domovinskog rata, od »Maslenice« preko »Medačkog džepa« i »Bljeska« do »Oluje«. Što se »Oluje« tiče, haški istražitelji su tijekom razgovora s Markačem iznijeli tek jednu konkretnu optužbu vezanu uz specijalnu policiju. Riječ je upravo o sukobu u selu Grubori, koji se povezuje i s generalom Čermakom. Markač je tom prilikom istražiteljima naveo da je nakon tog okršaja proveden normalan policijski očevid koji on ni na koji način nije sprječavao.

Osim toga, Markač je bio ispitivan i o zapovjednom lancu te su se istražitelji zanimali je li znao za određenja paljenja kuća i ubojstva, na osnovi čega bi se moglo zaključiti da ga Haag tereti po zapovjednoj odgovornosti. Prilikom ispitivanja o svakoj pojedinoj akciji HV-a, Markaču je također bilo postavljeno i pitanje je li imao zadaću istjerati Srbe s okupiranih područja, od čega se Markač branio navodeći podatke o vojnim zarobljenicima specijalne policije, kao i o civilima koji su bili evidentirani i sprovedeni u policijske postaje radi usklađenja osobnih dokumenata.

Od cijelog razgovora haških istražitelja s Markačem, možda je najzanimljivije što mu je bio predočen transkript od 31. srpnja 1995. godine. Tog dana, netom prije »Oluje«, na Brijunima se sastao vojni i državni vrh, a tadašnji načelnik Glavnog stožera Zvonimir Červenko kazao je Markaču da bi bilo dobro da izazove neki incident koji bi poslužio kao neposredan povod za »Oluju«. Markač je bio suočen i sa sličnim transkriptom vezanim uz »Bljesak«, a zanimljivo je da je Ured za suradnju s Haškim sudom omogućio Markaču uvid u te transkripte tek dan nakon razgovora s istražiteljima Haškog suda, čime je umnogome otežan njegov položaj.

Sergej ABRAMOV