Vjesnik: 03. 02. 2004.
Hoće li Petar Pulišelić biti glavni državni tužitelj za ratne zločine
ZAGREB, 2. veljače – »Glavni državni tužitelj za ratne zločine bit će prema prijedlogu kolegija Petar Pulišelić, moj zamjenik«, rekao je u ponedjeljak Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, dodajući da se s tim prijedlogom mora suglasiti i ministrica pravosuđa.
Petar Pulišelić prvo je kadrovsko rješenje u sklopu priprema hrvatskoga pravosuđa za primitak haaških predmeta. Županijske državne odvjetnike za predmete ratnih zločina ad hoc će birati sam Mladen Bajić, onako kako to nalaže i zakon.
Prihvati li ministrica prijedlog Državnoga odvjetništva, već sutra bi tužiteljstvo moglo zaprimiti prve predmete iz Haaga i nastaviti zastupanje optužbe.
Jer, Državno odvjetništvo već godinu, dvije vrlo usko surađuje s tužiteljstvom Carle del Ponte. Ta je suradnja omogućila upoznavanje s pravilima procesne igre koja se primjenjuju u Haaškom sudu. U tom sklopu su i Bajićevi savjeti u suđenjima koje je pokrenulo nacionalno tužiteljstvo pred domaćim sudovima.
Petar Pulišelić je tužitelj od karijere kojeg je samo bivši saziv Državnoga sudbenog vijeća 1996. proglasio nepodobnim za tu funkciju. Pulišelić se tada prihvatio odvjetničkoga zanata i zapamćen je kao prvi branitelj koji je za svoga klijenta ishodio oslobađajuću presudu u Haagu. Bilo je to u predmetu »Kupreškić i ostali«, a njegova stranka, Dragan Papić, oslobođen je 14. siječnja 2000. prema svim navodima optužnice.
Nakon tog iskustva Pulišelić se vraća u tužiteljstvo, na mjesto zamjenika glavnoga državnog odvjetnika.
Odmah preuzima resor ratnih zločina, te zadaću člana bivšeg i sadašnjeg Savjeta za odnose s Haagom pri hrvatskoj vladi.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt najavljuje razdoblje učenja do pune spremnosti domaćih sudova za haaške slučajeve. Suci, koji neformalno budu kandidati za odjele za ratne zločine pri županijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, morat će proći vrlo oštru obuku. To ponajprije podrazumijeva nastavu o osobitostima i razlikama između kontinentalnog i anglosaksonskog p
ravnoga kruga. Nakon toga sucima će se provjeriti znanje o procesnim osobinama Statuta Tribunala i njegova Pravilnika o postupku i dokazima. Predviđa se i dodatna provjera u primjeni stečenih znanja.Naravno da će u formiranju odjela za ratne zločine ministrica usko surađivati s predsjednicima županijskih sudova u ta četiri hrvatska grada. Poslije toga će se, s obzirom na to da zakonska mogućnost postoji, isti postupak primijeniti i prema sucima drugih županijskih sudova u čiju se nadležnost iz procesnih ra
zloga može uputiti neki haaški predmet, umjesto predviđenih sudova.Iz tih planova razaznaje se namjera Vesne Škare Ožbolt da kazneni odjeli na sudovima budu u cijelosti osposobljeni za rad na tim najtežim predmetima. Ona je stoga spremna dio svoga ministarskog radnog vremena posvetiti upravo tom zadatku, sudjelovanju u seminarima i treninzima hrvatskih sudaca. Jer, kako sama kaže, »treba pozdraviti odluku Carle del Ponte da se dio predmeta prepusti hrvatskom pravosuđu. Ali, riječ je o ispunjavanju povjeren
ja koje će imati istu snagu kao i ispunjavanje obveza za suradnju s Tribunalom«.Vlado Rajić