Prvi konkretan potez nova je vlada prekjučer povukla na zatvorenoj sjednici: odlukom da se žurno zaduži još za 200 milijuna eura, ali na domaćem tržištu (posredstvom nove emisije državnih obveznica), Sanaderov je tim nasuprot svojim gotovo paničnim ocjenama o prezaduženosti zemlje, izrečenima u vrućoj predizbornoj kampanji, priznao da Hrvatska slobodno može u nove, još veće dugove.

Utoliko se Sanaderovu vladu, na temelju njezinih prvih očitovanja o proračunu za 2004. te niza prvih verbalnih i stvarnih poteza i predloženih mjera, može doživljavati ne samo kao emitenta nove retorike, nego i kao vladu kontinuiteta. Najavljujući poput Račanove, i Sanaderova se vlada zauzela za politiku »novog smjera«, ali je potvrdila da će predložiti više-manje sličan i približno jednak iznos državnoga proračuna za 2004. kao što je bio i lanjski, da će nastaviti intenzivnu cestogradnju i modernizaciju željezničke mreže, da će nastaviti i privatizaciju INA-e, energetike, medija i turizma, sve to što je radila i Račanova vlada. Jedino nije ni predizborno obećala, niti s dolaskom na vlast najavila, da će nastaviti povećavati državne dugove, ali je, eto, već krenula po novi zajam, radi – prema službenom tumačenju – otplate dospjelih vanjskih zajmova u prvom tromjesečju.

Ministarstvo financija kao izdavatelj, te Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka kao aranžeri, potpisali su ugovor o emisiji državnih obveznica u iznosu od 200 milijuna eura, čije se izdanje očekuje 10. veljače. Riječ je o – kako su jučer bankari objasnili poslovnoj javnosti – obveznicama što na naplatu dospijevaju 2014. godine, a za koje se očekuje da će im kupon nositi kamatnu stopu od 5,50 posto godišnje, s polugodišnjom isplatom. Kroz njihove distribucijske kanale, kažu u bankama, ove će obveznice ponuditi najširem krugu investitora, čime će najprije mirovinski fondovi doći u priliku uložiti prikupljena sredstva u nove papire.

Tako će i do kraja ožujka Hrvatska nastaviti s urednom otplatom svih dospjelih obroka stranih zajmova, ali će ukupan vanjski dug najvjerojatnije probiti »zvučni zid« od 22 milijarde dolara, te se primaknuti pragu opasno visoke inozemne zaduženosti (u protuvrijednosti od gotovo 90 posto godišnjega bruto-proizvoda). U prvom tromjesečju na otplatu dospijeva rekordan iznos glavnice s kamatama od 1,1 milijardu dolara, a u cijeloj 2004. obrok od također rekordnih 3,7 milijardi dolara (u protuvrijednosti od blizu 14 posto BDP-a). Na povećanje vanjskog duga, za 15 posto je utjecalo slabljenje dolara (u kojem se izražava ukupan dug) prema euru (u kojem je većina hrvatskih dugova).

Najveći udio u vanjskom dugu ima država (37,6 posto), ali se njezin udio postupno smanjuje u korist rasta udjela banaka (28,2 posto). Udjel vanjskog duga države u ukupnom dugu zemlje prema inozemstvu za mandata prošle vlade smanjen je sa 45 posto u 2000. na 37,6 posto lani, ali je prema većini kriterija zaduženosti među višima u skupini tranzicijskih – srednje, južno i istočnoevropskih – zemalja. Iako je gotovo sav vanjski dug – i države, i banaka, i poduzeća, i građana – u krajnjem dug države, i rizično čvrsto isprepleten, sve dok je gospodarstvo u zamahu, a državni proračun u usponu i pod nadzorom, novi dugovi ne mogu ugroziti financijsku stabilnost zemlje.

Na ministru Šukeru je posao da, nastavi li istim smjerom, vrlo skoro ispipa gdje je ta razina vanjskog duga, od koje nastaje teško savladiva panika.