Prema Verheugenu, nove zemlje, što se tiče spremnosti da se nose s unutrašnjim slobodnim tržištem Unije i njezinom monetarnom politikom, spremne su. No, sugerirao je Verheugen, EU nije spreman da ih - u srednjoročnom razdoblju - politički posve prihvati. Uz ovo, Verheugen se pokazao kritičnim i prema najvažnijem proklamiranom ekonomskom cilju Unije, a to je da postane ekonomski najživlja svjetska regija i s tog mjesta istisne Sjedinjene Države. Razlog tome Verheugen nalazi u činjenici da nacionalni interesi, odnosno interesi pojedinih članica, još uvijek jako prevladavaju, što priječi da EU nastupi kao jedinstven i zauzme primat.

"Nacionalni egoizam" je, prema Verheugenu, odgovoran i za kočenje Ustava Unije. Zbog takve sebičnosti, Verheugen je kritizirao i Poljsku, koja je nedavno spriječila uspostavu Ustava. "Poljska se mogla naći na rubu izolacije", rekao je Verheugen. Poljska je donedavno, kao najveća i najvažnija zemlja od pristupajućih članica, bila, moglo bi se reći, u posebnoj milosti i Njemačke i povjerenika Verheugena, ali od njezine svađe s Njemačkom oko Ustava, poljske akcije pri proširenju su prilično pale. Podsjetimo da Poljska zbog unutrašnjih razloga ne želi pristati na promjene koje bi joj oduzele neke privilegije koje bi mogla imati, prihvati li se njezin prijedlog o Ustavu.

Međutim, nemogućnost Poljske da se uskladi s ostalima, rezultirala je velikim sumnjama i sumnjičenjem starih članica, koje se boje da nove zemlje, iz istočnoeurpskog bloka, nemaju kulturu dogovora i političkog kompromisa. Drugi kažu da i ponašanje Poljske pri pregovorima o Ustavu, i reakcija EU-a, pokazuju međusobno nepovjerenje, odnosno političku nespremnost EU-a na primitak novih zemalja.

Igor BUI