Osam ili devet novih optužnica koje je najavila haaška tužiteljica Carla del Ponte predmet su svakodnevnih rasprava i spekulacija i uzburkale su bosansko-hercegovačku javnost. Srbe, jer će optužnice stići ovaj put, tako je nagovijestila tužiteljica, Bošnjacima za zločine nad pripadnicima ovoga naroda, a Bošnjake i Hrvate, jer će optužnice biti uručene i podijeljene vojnim i političkim liderima ovih dvaju naroda iz vremena krvavog rata.

Komu i u kojem omjeru, teško je reći, jer to Carla del Ponte nije dala ni naslutiti. Međutim, slijedom dosadašnjih događanja i političkih igara Haaškoga tužiteljstva i Haaškoga suda i taktike bosansko-hercegovačke (isto tako i hrvatske) ekvidistance koju Tribunal očito forsira, omjer između optuženih Bošnjaka i Hrvata baš i nije teško dokučiti ili barem s većom vjerojatnoćom prognozirati.

Taj će omjer biti, kažu dobri poznavatelji haaških prilika, 5:3 ili 6:3 u "korist" Bošnjaka. Jer, Hrvati su u daleko većem broju već (po)punili Scheveningen (znatan broj ih je procesuiran kod domaćih sudova — generali Ivo Lozančić i Drago Dragičević, politički lider Perica Jukić...), a i "slika" o muslimansko-hrvatskom ratu u BiH je sve jasnija i prepoznatljivija. I, mnoge maske su pale, a pao je, već odavno i aureol "čiste" i od zločina imune Armije BiH i njezinih vojnih i civilnih zapovjednika.

Među Hrvatima, mogućim optuženicima su Bruno Stojić, ratni ministar obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, general Milivoj Petković, u ratu predsjednik Vlade HR HB dr. Jadranko Prlić, i zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić. Petoga ili šestoga među Hrvatima i mogućim optuženicima teško je pronaći i od ove četvorice najmanje dvojica će završiti u Haagu.

Već su u Haagu, ili bi trebali biti, (Karadžić i Mladić) čelnici Srba (Krajišnik, Plavšićeva...). General HVO Tihomir Blaškić i predsjednik HDZ-a BiH Dario Kordić su u Haagu, a da bi lista bila potpuna nedostaje netko od četvorice u ovom tekstu navedenih.U Haagu bi se našao, nema dvojbe, i pokojni Mato Boban (u Haagu je njegova desna ruka Dario Kordić), a prema informacijama koje su stizale iz Haaga i bošnjački lider Alija Izetbegović. Njega će, pak, tvrde izvori bliski Haaškom sudu, zamijeniti Ejup Ganić, a društvo bi mu mogao praviti siva eminencija SDA Muhamed Čengić i bivši čelnik bošnjačke policije Jusuf Pušina.

Uz već optužene i u Haagu zatočene generale Armije BiH Sefera Halilovića, načelnika Stožera Armije BiH, Envera Hadžiasanovića, zapovjednika Trećeg korpusa Armije BiH, preminulog generala Mehmeda Alagića, zapovjednika 7. korpusa Armije BiH i brigadira Amira Kubure (zapovjednik zloglasne 7. muslimanske brigade), u Haag će (za zločine nad Srbima u području Zavidovića — Vozuće) general Sakib Mahmuljin (nakon potpisa Washingtonskog sporazuma zapovjednik 3. korpusa Armije BiH) svojedobno ministar obrane FBiH.

Haaški tribunal je u potpunosti završio i istragu zločina nad Hrvatima u Bugojnu i neupitna je odgovornost Sandžaklije Selme Cikotića, zapovjednika Armije BiH, Operativne grupe Zapad. Neupitna je i odgovornost Senada Dautovića, zapovjednika bugojanske policije, Abdulaha Jeleča, jednog od vojnih zapovjednika Armije BiH u Bugojnu, Enesa Handžića, ratnog načelnika sigurnosti 307. brigade Armije BiH, u poraću ministra unutarnjih poslova Srednjobosanske županije i najzaslužnijeg što nisu otkriveni nalogodavci i ubojice osam Hrvata povratnika u Travnik, te Dževada Mlaće, predsjednika ratnog predsjedništva, gospodara života i smrti u ratnom i u poratnom Bugojnu, čovjeka od povjerenja Alije Izetbegovića i Stranke demokratske akcije.

No, bolji poznavatelji haaških prilika tvrde da su spomenuti Bugojanci za ovu završnu fazu rada Haaškog tužiteljstva uglavnom "sitne ribe" i "predmeti" za domaće sudove, premda se s tim ni u kom slučaju neće složiti Hrvati Bugojna, ali i Hrvati Travnika i drugih srednjobosanskih gradova.