Slobodna Dalmacija: 09. 02. 2004.
HRVATSKI INODUG U USPOREDBI S DRUGIM TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA
Zabrinjavajući rast
Hrvatski vanjski dug u prvih devet mjeseci 2003. godine porastao je 30,7 posto, češki 17,4 posto, slovački 24,1 posto, bugarski 13,5 posto, navode analitičari Raiffeisenbank (RBA) u analizi vanjskog duga Hrvatske u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama. No, udio vanjskog duga u BDP-u koji pokazuje opterećenje za gospodarsku aktivnost osjetno je veći u Hrvatskoj nego u većini promatranih zemalja, ističu nadalje, uz napomenu da obično odnos vanjskog duga prema
BDP-u veći od 60 posto ukazuje na visoku razinu tog pokazatelja.Da je visina hrvatskog inoduga zabrinjavajuća svjedoči podatak o udjelu vanjskog duga u BDP-u u visini 68,4 posto krajem 2002. godine. Tada je jedino Bugarska zabilježila također visokih 70,3 posto dok je najniži udjel vanjskog duga u BDP-u imala Rumunjska (28,6 posto). Analitičari RBA dodaju da za razliku od Hrvatske taj pokazatelj u Bugarskoj ipak bilježi opadajući trend.
Istodobno, Slovačka, Slovenija i Mađarska imaju udio vanjskog duga u BDP-u iznad 50 posto, ali te države, kako pokazuje ova analiza, imaju bolji kreditni rejting nego Hrvatska zbog čega imaju i povoljniji pristup stranim tržištima.
Analitičari RBA procjenjuju da će mjere HNB-a u cilju smanjenja deficita na tekućem računu platne bilance djelovati na kretanje vanjskog duga koji je na koncu studenoga dosegnuo rekordnih 21,57 milijardi dolara. Uz nastavak rasta BDP-a, očekujemo i zaustavljanje rasta udjela inozemnog duga u BDP-u, zaključuju u RBA.
Lj. VUKO