EUROPSKA KOMISIJA HRVATSKOJ VLADI PRIREDILA NOVO IZNENAĐENJE

Michael Leigh, zamjenik generalnog direktora DG RELEX-a koji je u Europskoj komisiji zadužen za izradu mišljenja (avis) o zahtjevu Hrvatske za članstvo u EU, poslao je pismo hrvatskoj Vladi s dodatnim pitanjima. U hrvatskoj diplomaciji pretpostavljaju da će do kraja veljače pristizati još dodatnih upita iz Bruxellesa za potrebe izrade političkog dijela avisa Europske komisije o Hrvatskoj.

Naš izvor u Vladi RH informirao je Slobodnu Dalmaciju da se jedno od najzanimljivijih obnovljenih pitanja Europske komisije Hrvatskoj odnosi na Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona kojega je u studenome 2003. (dakle, nakon predaje hrvatskih odgovora na Upitnik EK) ukinuo Ustavni sud, a koji je sadržavao definiciju zapovjedne odgovornosti.

S obzirom da su nastale nove pravne okolnosti, Europska je komisija postavila pitanje: "Prihvaća li Hrvatska pojam zapovjedne odgovornosti kao što je definiran Statutom Haaškoga suda i Rimskim statutom?" Kako se Republika Hrvatska u odgovorima koje je premijer Račan u listopadu 2003. predao šefu EK Romanu Prodiju pozivala na taj zakon, njegovim je ukidanjem u studenome od Ustavnoga suda nastala nova situacija po kojoj u hrvatskom pravnom sustavu zapravo nema definicije zapovjedne odgovornosti po standardima Europske unije. Jednostavnije kazano, Hrvatska pred EK u ovome trenutku figurira kao država koja, primjerice, ne bi bila u stanju procesuirati optuženoga generala Antu Gotovinu za kazneno djelo zapovjedne odgovornosti.

Tako je, među ostalim, EK zatražila dopunu odgovora iz područja otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije i Crne Gore, konkretno u vezi s nerješavanjem potraživanja srpskih vlasnika nekretnina u Hrvatskoj još iz vremena SFRJ. Nadalje, EK je nezadovoljna s obrazloženjem RH da je do odgode dopunskih izbora za članove Vijeća nacionalnih manjina, odnosno za predstavnike manjina na lokalnoj razini došlo zbog tehničkih i organizacijskih razloga. Naime, ti su se izbori trebali održati još 14. prosinca 2003., a prebačeni su na 15. veljače 2004. Stoga je EK poručila da će kvalitetna priprema i provedba manjinskih izbora ove nedjelje u Hrvatskoj značajno utjecati na avis Europske komisije o kandidaturi zemlje za članstvo u EU.

EK je naznačila i da prati događanja u vezi sa Sporazumom o sukcesiji SFRJ koji, od svih sljednica bivše države, još jedino Hrvatska nije ratificirala. EK se stoga zanima i za hrvatsku tužbu protiv LHB banke u Frankfurtu te za eventualne tužbe protiv banaka u Švicarskoj i Italiji zbog nestanka sukcesijskog novca.

Budući da je do objave mišljenja Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU-u ostalo još nepuna dva mjeseca, te da će do avisa biti održan još samo jedan sastanak redovitog dijaloga s Hrvatskom - i to sredinom ožujka - hrvatska je Vlada maksimalno upregnula sve nadležne resore koji su dobili zaduženje da dnevno bilježe sve pomake u ispunjavanju političkih kriterija kako bi se o njima redovito i promptno izvještavalo Bruxelles - doznajemo od našeg izvora u Banskim dvorima.

Mr. Šimu Pavlovića zamolili smo da nam pojasni kako je odlukom Ustavnoga suda o ukidanju Zakona o izmjenama i dopunama KZ-a "nestala" definicija zapovjedne odgovornosti na koju nas danas upozorava Europska komisija.

— Zakonom o izmjenama i dopunama KZ-a koji je trebao stupiti na snagu 1. prosinca 2003., ali ga je Ustavni sud ukinuo, bilo je predviđeno da se u Kazneni zakon unese zapovjedna odgovornost kao novo djelo. Dakle, riječ je bila o novoj inkriminaciji koja je obuhvaćala odgovornost za kaznena djela iz članaka 156-167. KZ-a (ratni zločini i dr.). Pri uvođenju te inkriminacije u Kazneni zakon, predlagači su, među ostalim, imali u vidu odredbe o zapovjednoj odgovornosti iz čl. 7. Statuta Haaškog suda te čl. 33. Rimskog statuta stalnog Međunarodnog kaznenog suda. Prije toga, pitanje zapovjedne odgovornosti bilo je tretirano u čl. 388 KZ-a RH, ali samo u okviru odnosa nadređeni-podređeni u oružanim snagama, a tek je Zakonom o izmjenama i dopunama KZ-a zapovjedna odgovornost bila definirana sukladno međunarodnim standardima i to u glavi Kaznena djela protiv vrijednosti međunarodnoga prava - pojašnjava mr. Pavlović, a na pitanje zašto je Ustavni sud ukinuo taj zakon odgovara: Zbog zakonodavnog šlamperaja.