Vjesnik: 18. 02. 2004.
Hrvatskoj najvažnija uspostava pravne države
Europska unija poštuje i vjeruje u međunarodne institucije, zato je odnos s Haaškim sudom za nas veoma važan. No, ima i drugih pitanja koja su iznimno važna, poput manjina, povratka izbjeglica i reforme pravosudnog sustava. U globalu, moram reći da vaša zemlja čini važan napor i da smo mi zadovoljni u kojem smjeru zemlja ide kad je riječ o Europskoj uniji, kaže Solana
ZAGREB, 17. veljače – S visokim predstavnikom Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom pričali smo nakon što je u Zagrebu razgovarao sa svim ključnim ljudima u državi. Solana Vjesniku objašnjava gdje vidi Hrvatsku na njezinu putu prema Europskoj uniji.
• Koji je glavni razlog vašeg dolaska u Zagreb?
– Ne radi se o nekom posebnom razlogu ovoga trenutka. Ja imam dobre odnose s vašom zemljom i srećem se s političkim vodstvom vaše zemlje na mnogim mjestima u svijetu. No, htio sam doći u Zagreb da bih imao razgovore, politički dijalog, s predsjednikom, premijerom, ministrom vanjskih poslova. Riječ je o važnom trenutku za Europsku uniju, ali i važnom trenutku za Hrvatsku. Želio sam provesti dan u Zagrebu i analizirati situaciju i imati dobru raspravu.
• Nedavno ste razgovarali s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte. Jeste li Zagrebu prenijeli dio razmišljanja s tog sastanka?
– S gospođom Del Ponte se nalazim redovito. Naravno da smo o tome razgovarali. Samo, znate, ja ne mislim da bismo se morali fokusirati isključivo na raspravu o suradnji s Haaškim sudom. To je, naravno, veoma važan element, jer je riječ o važnoj instituciji. Europska unija poštuje i vjeruje u međunarodne institucije. Zato je odnos s tom institucijom za nas veoma važan. No, ima i drugih pitanja koja su iznimno važna, poput manjina, povratka izbjeglica i reforme pravosudnog
sustava. U globalu, moram vam reći da vaša zemlja čini važan napor i da smo mi zadovoljni u kojem smjeru zemlja ide kad je riječ o Europskoj uniji.• No, trenutno u suradnji s Haaškim sudom Hrvatska ima problem koji se zove Gotovina. Prošloga je tjedna Carla del Ponte zatražila od hrvatskih vlasti da surađuju na njegovu uhićenju.
– Ja ne mogu govoriti u ime gospođe Del Ponte. Mogu vam samo reći da je za nas Haaški sud iznimno važna institucija, da je suradnja s tim sudom krucijalna i to ne samo za Hrvatsku nego i za ostale zemlje i da se nadam da će odnosi Hrvatske i Suda biti konstruktivni, pozitivni.
• Ranije ste spomenuli da su, uz suradnju s Haaškim sudom, važna i druga pitanja. Kako vidite situaciju kad je riječ o povratku izbjeglica i reformi pravosuđa?
– Općenito gledajući, smjer kojim ste krenuli je dobar i mi smo zadovoljni. Ono što sada moramo učiniti je zadržati dobar smjer i u tom bismo smislu željeli vidjeti napredak u tim pitanjima. To ne govorim da bih na bilo koji način umanjio ono što je dosad napravljeno, no želimo pomoći da se Hrvatska pokrene malo brže i da se riješe ova pitanja koja nisu važna samo zbog nas, nego su važna zbog vas samih da biste imali zemlju koja je stabilna i čvrsta i dio Europske unije. Reforme morate provesti za svoje
dobro. Mi zapravo ovdje govorimo o vladavini prava. To je temeljni element da bi se postalo dijelom europske obitelji. Ja nisam došao u Zagreb kako bih rekao što se ne radi dobro, nego da bih ustvrdio kako vidimo smjer u kojem se ide i savjetujemo malo veću brzinu u tom poslu. Kao što sam rekao, općenito gledajući, mi smo zadovoljni kamo i kako se zemlja kreće.• Mislite li da će Hrvatska uspjeti ovoga proljeća dobiti pozitivno mišljenje Europske komisije i status zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo
u EU?– Ne bih želio davati izjave o datumima. Kao što sam rekao vašim političarima na vlasti, najvažniji je osjećaj smjera i nepovratnosti u procesu reformi da bi vaša zemlja postala članicom EU-a. Za mene je temeljno da zemlja ide u pravom smjeru i da će na kraju doći do tog cilja. Hoće li to biti sutra ili prekosutra, meni nije važno. Ono što je važno je smjer.
Hrvatska je jedna od najproduktivnijih zemalja regije
• Odgovorni ste za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije. U »vašem sektoru« u posljednje je vrijeme bilo mnogo problema: unutarnja svađa zbog Iraka, ideja o dvije Europe, problemi s ustavom. Mislite li da je projekt velike Europe ostvariv?
– Nemam nikakvih dvojbi. Probleme i rasprave koje smo imali u UN-u o Iraku su sada iza nas. Europska unija će, dakako, sa 25 članica imati drukčiju strukturu, nego kada smo imali šest zemalja. Ta kvantitativna promjena donosi i promjenu u kvaliteti. Zato nastavljamo s radom na novom ugovoru, novom ustavu, tako će i dalje Europska unija biti zajednica zemalja koje imaju zajedničku ekonomiju, ali i da osim na ekonomskom području ima i odgovornost u strateškim pitanjima svijeta. Razmislite na trenutak. S ovogodišnjim proširenjem imat ćemo dvostruko više stanovništva nego SAD, četiri puta više populacije od Japana.
Imat ćemo četvrtinu svjetskog GDP-a svijeta. Imamo euro. Kada imate skupinu zemalja s takvim karakteristikama, jednostavno ne možete zatvoriti oči pred onime što se događa u ostatku svijeta. Zato EU mora biti više od ekonomskog prostora – akter u međunarodnoj areni. Nema nikakve sumnje da ćemo to i postići.
• Kako ocjenjujete ostatak regije za koju ste toliko zainteresirani. Situacija baš nije najbolja zar ne ?
– Situacija u regiji nije savršena, no svakom slučaju je bolja nego prije. Zemlje polako napreduju u dobrom smjeru. Ne mislim da trebamo zauzeti pesimistički stav prema regiji. Ona je mnogo patila u posljednje vrijeme, ali polako dolazi k sebi. Ako me pitate jesam li zadovoljan s brzinom, onda vam kažem da nisam. Htio bih sa sve
ide brže. Privržen sam ljudima iz ove regije i nastavit ću se baviti njome. Regiju promatram izvana, a srce mi je u regiji koju želim vidjeti u europskoj obitelji naroda.• Kako vidite ulogu Hrvatske u toj regiji?
– Hrvatska je bez sumnje jedna od najstabilnijih i najproduktivnijih zemalja regije. Na vama je da odlučite kakvu ćete ulogu igrati u regiji. No s takvom definicijom zemlje kakvu sam upravo dao, sigurno ćete zaključiti da morate igrati važnu ulogu u regiji, jer imate karakteristiku stabilnosti za odnose s susjednim zemljama.
Iako ulazak u Europsku uniju nije regionalni projekt, nego nacionalni, ne možete jednostavno zaboraviti da ste dio regije u kojoj imate odgovornost. Odgovornost da joj pomogne da se razvije i krene naprijed najbrže što može.
Bruno Lopandić