Vjesnik: 20. 02. 2004.
Ove će godine iz državne blagajne biti isplaćeno 101,7 milijardi kuna, uključujući i otplate glavnica
ZAGREB, 19. veljače – Iz državne blagajne u ovoj će godini biti isplaćeno ukupno 101,7 milijardi kuna, s tim da za otplatu glavnica za zajmove i vrijednosne papire treba izdvojiti 16,8 milijardi pa ostalim proračunskim korisnicima ostaje za raspodjelu 84,9 milijardi. Lani je na otplate potrošeno 6,65 milijardi, a za ostale proračunske stavke 81,17 milijardi.
Iako je Vlada prijedlog proračuna prihvatila u srijedu kasno navečer, u četvrtak poslijepodne novinari su na uvid dobili samo osnovnu podjelu proračunskog novca po ministarstvima i ostalim proračunskim korisnicima. Budući da još nisu poznati detalji te raspodjele, zasad se ne može sa sigurnošću reći na što će ministarstva trošiti novac i koji su
to programi i potezi na koje je težište stavila Vlada Ive Sanadera u prvoj godini mandata.Prema dosad poznatim podacima, u ovogodišnjoj proračunskoj raspodjeli najlošije je prošao Sabor koji je dobio 24,5 posto manje novca, pa će morati izaći na kraj s 134,7 milijuna kuna, a lani je potrošio 178,3 milijuna. Ured predsjednika Republike dobio je 15 posto više novca i u ovoj će godini potrošiti 38,8 milijuna, dok je lani Pantovčak imao 33,7 milijuna. Vlada će na raspolaganju imati 11,8 posto više novca pa će
se u Banskim dvorima potrošiti 157 milijuna umjesto prošlogodišnjih 140 milijuna.Četiri središnja državna ureda dobila su ukupno 455,3 milijuna kuna, a najviše - 427 milijuna - potrošit će Središnji državni ured za upravu, koji je i lani bio veliki potrošač proračunskog novca sa 416 milijuna.
Među ministarstvima, samo će tri ove godine potrošiti manje nego lani. MORH će potrošiti 12,3 posto manje novca jer mu je na raspolaganje stavljeno 3,5 milijardi kuna, a lani je to ministarstvo potrošilo nešto više od četiri milijarde. S 3,8 posto manje novca nego lani ovu godinu treba proći MUP kojem je odobreno nešto više od tri milijarde, a lani je potrošio 3,16 milijardi. S oko 2,4 milijuna kuna manje nego lani svoj ovogodišnji posao mora obaviti i Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.Ministarstvo financija je, naoko, dobilo uvjerljivo najveću povišicu - čak 64 posto, deset milijardi kuna više nego lani – 26,3 milijarde. No, budući da je toliko viša i otplata glavnica po kreditima i vrijednosnim papirima, ekipa iz Katančićeve ove godine će zapravo potrošiti otprilike koliko i lani.
Bitno više novca - 41,8 posto - u ovoj će godini smjeti potrošiti Ministarstvo europskih integracija kojem je na raspolaganju 45 milijuna, a prošle je godi
ne potrošilo 31,7 milijuna.Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti će u ovoj godini potrošiti 5,61 milijardu, a lani je te iste poslove obavilo s 23 posto manje novca. Otprilike isto povećanje odobreno je Ministarstvu mora, turizma prometa i razvitka koje će ove godine potrošiti 4,288 milijardi. Solidnih 20,5 posto povećani budžet odobren je i Ministarstvu vanjskih poslova koje će potrošiti 423 milijuna kuna, a lanjsku je godinu završilo s potrošenim 351 milijunom.
Ostala ministarstva potrošit će između dva i 16 posto više novca nego lani. Ministarstvu pravosuđa na raspolaganju će biti 1,93 milijarde, a lani je potrošilo oko 300 milijuna manje. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ove bi godine trebalo ograničiti rashode na nešto više od 17 milijardi, dok je lani potrošilo 16,29 milijardi.
Ministarstvu poljoprivrede na raspolaganju je 2,64 milijarde, oko 600 milijuna kuna više. Ministarstvo kulture će potrošiti 7,5 posto više nego lani - 690 milijuna kuna. Ministarstvo gospodarstva je lanjsku godinu završilo s 24,1 milijardom kuna, a ovu bi godinu trebalo potrošiti 24,79 milijardi, odnosno dva posto više. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa potrošit će ove godine 8,28 milijardi, dakle šest posto više nego lani kad je r
aspolagalo sa 7,81 milijardi.Prema dosad dostupnim podacima ove je godine bitno bolje nego lani prošla i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja je dobila 66,2 milijuna kuna iz proračuna, što je 37 posto više nego lani.
Solidnih 41,4 posto više novca ove je godine dobila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja će potrošiti 8,5 milijuna kuna, a lani je potrošila nešto više od šest.
Na povišice se u zadanim okvirima ne mogu potužiti ni obavještajne službe. Obavještajnoj agenciji odobren je budžet težak 51,9 milijuna, što je 10 posto više nego lani, a Protuobavještajna agencija potrošit će 139,7 milijuna, 11 posto više nego lani. Otprilike ista povišica - 10 posto - odobrena je i Ustavnom sudu koji će u ovoj godini iz proračuna dobiti 20,79 milijuna kuna.
Ured pučkog pravobranitelja ove godine može potrošiti 3,692 milijuna, nešto manje nego lani. Novoosnovani ured pravobranitelja za djecu ima proračun od 2,5 milijuna a novi ured pravobranitelja za ravnopravnost spolova 2,75 milijuna.
Sanja Kapetanić