Vjesnik: 21. 02. 2004.

Čime će Vlada platiti glasanje drugih stranaka za proračun

ZAGREB, 20. veljače – Vladin prijedlog državnog proračuna za ovu godinu neovisni ekonomisti ocjenjuju proračunom kontinuiteta te upozoravaju na i dalje visok deficit opće države, koji pokazuje da Hrvatska nastavlja trošiti znatno više od svojih mogućnosti.

»Novi se proračun bitno ne razlikuje od prošlogodišnjeg, što znači da sadržava i razvojne i socijalne elemente. Ono što, međutim, zabrinjava je još prevelik proračunski manjak«, prokomentirao je za Vjesnik Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke banke, Vladinu proračunsku računicu.

Dodao je da potreba smanjenja fiskalnog deficita posebice dobiva na značenju u kontekstu potrebe za stabiliziranjem javnoga i vanjskoga duga. »Riječ je zapravo o status quo proračunu, što je zabrinjavajuće«, napominje Miljenović.

Vladin prijedlog proračuna za 2004. godinu govori o rashodima teškima gotovo 85 milijardi kuna. Njih, međutim, valja uvećati za još 16,8 milijardi kuna, što je iznos glavnica kredita koji državi ove godine stižu na naplatu. S druge strane, proračunski su prihodi postavljeni na oko 79 milijardi kuna, čemu još valja pribrojiti oko 1,4 milijarde kuna, koliko fiskus u ovoj godini planira ubrati od privatizacije. Proračunska će rupa, dakle, i ove godine biti vrlo duboka, pa će za kreatore hrvatske fiskalne politike biti pravo umijeće zadržati deficit u okvirima najavljenih 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Na visok deficit upozorava i Goran Šaravanja, ekonomist CA IB, dijela HVB Croatia. U izjavi za Vjesnik primjećuje da je usvajanje ovogodišnjeg proračuna u Saboru, što se najavljuje do kraja mjeseca, povezano s brojnim rizicima. Taj se zaključak, prije svega, odnosi na činjenicu da je Vlada HDZ-a i DC-a manjinska, što znači da i usvajanje državnog proračuna ovisi o parlamentarnoj potpori drugih stranaka, a nju će kabinet Ive Sanadera morati nečim platiti. To bi moglo rezultirati dodatnim povećanjem ionako visokih rashodnih stavki proračuna, posebno onih namijenjenih socijali. Takav je razvoj događaja već sada vidljiv, kaže Šaravanja, ističući da prijedlog proračuna za 2004. godinu predviđa povećanje izdataka za socijalu za oko 700 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, Vlada bi se mogla naći pod jakim pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji inzistira na nastavku fiskalne konsolidacije, dodaje.

Rizik za proračun predstavlja i to što bi se dio hrvatskih tvrtki, posebno brodogradilišta, (i) tijekom ove godine mogao naći na sanacijskim jaslama države. U slučaju škverova, dodatni je izazov pitanje kako će se tijekom godine kretati odnos između eura i dolara, što bi moglo znatno povisiti troškove kako brodograđevnom sektoru, tako i državi. Stoga se Šaravanja pita jesu li te opcije predviđene Vladinim prijedlogom državnog proračuna. Ističe i da državna riznica još nije u potpunosti proradila, što analitičarima otežava izradu analiza, a državi poskupljuje poslovanje.

»Ovogodišnji prijedlog proračuna je samo polazna točka želi li Vlada doista smanjiti udio javne potrošnje u BDP-u. Daljnja, bolnija smanjenja rashoda idućih su godina neizbježna«, naglašava Šaravanja. Kaže i da bi država trebala razmisliti o novom odustajanju od smanjenja opće stope PDV-a koje je najavljeno za iduću godinu.

Unatoč tomu, Šaravanja prijedlogu proračuna daje »inicijalnu prolaznu ocjenu«. Ističe da su rokovi za njegovo predlaganje bili kratki, početna pozicija nedefinirana, a povećanje socijalnih izdataka kompenzirano je smanjenjem kapitalnih izdataka.

I Šaravanja i Miljenović previđene prihode od privatizacije u ovoj godini ocjenjuju ostvarivim.

»Predviđeni privatizacijski prihodi su ostvarivi ako se realizira prodaja dijela Hrvatskog telekoma, te PIK-ova i turističkih poduzeća«, kaže Miljenović.

»Samo jedan uspješno završen nastavak privatizacije – primjerice Ine ili HT-a, ispunio bi proračunski plan bez većih poteškoća«, zaključuje Šaravanja.

Na pitanje kakvi će biti makroekonomski učinci proračunske politike u ovoj godini, Šaravanja kaže da će proračun biti stimulativan za gospodarski rast, ali ponovno naglašava važnost smanjenja deficita.

S druge strane, Miljenović ističe da će makroekonomski učinci ovisiti o reakciji financijskih tržišta, koja inzistiraju na nastavku fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj, kao i o potezima središnje banke.

»Ako financijska tržišta i Hrvatska narodna banka odluče nametnuti makroekonomsku prilagodbu umjesto države, onda se može očekivati usporavanje rasta BDP-a. Međutim, ako se to ne dogodi, onda se povećavaju šanse da se idućih godina izazove ozbiljnija prilagodba kroz dublju recesiju«, zaključuje Miljenović.

Adriano Milovan