Vjesnik: 21. 02. 2004.

Proračun kontinuiteta

DARKO MARKUŠIĆ

Prijedlog državnog proračuna za 2004. godinu Sanaderova je vlada sastavila relativno brzo, mnogo brže nego što se očekivalo. Zahtjevi proračunskih korisnika, iako kao i uvijek veći od mogućnosti države, vrlo su brzo svedeni u realne okvire, bez suvišnog prepucavanja pojedinih ministara preko medija, kao što je to prošlih godina bio slučaj.

Prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, međutim, ne razlikuje se previše od proračuna za prošlu. U njemu će opet biti novca za nastavak investicijskih projekata poput cestogradnje i modernizacije Hrvatskih željeznica, iako će naglasak biti na cestovnom prometu.

Novca neće biti za realizaciju pojedinih predizbornih obećanja, čije će ostvarenje očito morati pričekati sljedeću godinu.

Važna je, međutim, i činjenica da su nakon dugo vremena proračunski prihodi realno planirani, a očekivani gospodarski rast procijenjen vrlo realno na dostižnih 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Bude li veći, i proračunski prihodi bit će veći, a ovakvim planiranjem Međunarodni monetarni fond bit će mnogo zadovoljniji nego što je to dosad bio.

Prijedlogom državnog proračuna najveće postotno povećanje u odnosu na prošlu godinu predviđeno je na stavkama Ministarstva financija, za 64 posto, no tu se skrivaju sve otplate domaćih i inozemnih dugova, kao i »naglo otkrivene« novostvorene obveze bivše vlasti od oko 6,5 milijardi kuna. Upravo te obveze, navodno otkrivene u posljednji tren, poslužile su kreatorima proračuna da odbace neke zahtjeve pojedinih, rastrošnijih, ministarstava.

Bitno su povećani predviđeni rashodi Ministarstva europskih integracija (41,8 posto), Ministarstva turizma, prometa i razvitka i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti po 23 posto, a Ministarstva vanjskih poslova za 20,5 posto.

Među gubitnicima, dakle onima koji će u 2004. smjeti potrošiti manje nego prošle godine, su Hrvatski sabor, vojska i policija. Saboru je namijenjeno gotovo 25 posto novca manje nego lani, Ministarstvu obrane 12,3 posto manje, a Ministarstvu unutarnjih poslova 3,8 posto manje nego prošle godine.

Samo iz spomenute osnovne podjele vidljivo je da novi proračun naglasak stavlja na diplomatsku aktivnost s ciljem bržeg približavanja Europskoj uniji, socijalnu skrb, brigu za branitelje, ali i nastavak infrastrukturnih projekata i dosadašnjeg modela poticanja gospodarskog razvoja. Ovakav proračun zasad, međutim, ne nudi podlogu za radikalniji zaokret u gospodarskoj politici.