Kako se približava proljetni rok završetka posla, »izronila« je ta nova varijacija o pomirenju povoljnih ocjena i jedine prepreke nastavku procesa - suradnje s Haagom. Dosad se uvijek govorilo da će Komisija završiti avis u roku, ali da će mišljenje objaviti tek kada se ispune politički uvjeti, u ovom slučaju da članice nemaju nikakvih primjedbi na suradnju Hrvatske s tribunalom. U praksi, besprijekorna suradnja znači da, barem zasad, »slučaj Gotovina« dobije pomake veće od obećanja Zagreba »da će donijeti nove dokaze«. Njima Europska unija, bez obzira koliko uvjerljivi bili, jednostavno neće vjerovati niti ih uvažavati dok se ne potvrde s adrese Tužiteljstva i Carle del Ponte.

Novo viđenje (s obzirom na zaista pristojan rezultat iznesen na stotinjak stranica avisa) jest da će avis biti gotov i objavljen na vrijeme, ali da će nastavak procesa slijediti tek kada se ispuni uvjet Haaga. Mišljenja će, dakle, biti, znat će se njegov sadržaj, a o raspletu će se odlučivati dalje od Komisijinih ureda i međuresornog tima Michaela Leigha te nacionalnih ministarstava vanjskih poslova.

Šefovi diplomacija neće se, istina, službeno baviti Hrvatskom unutar vječne točke dnevnog reda »zapadnog Balkana«, no predstavnici država-članica sugerirali su da bi se mogao voditi cijeli slučaj uspješne zemlje s preprekom. Uvjete je EU već i ranije postavljao i oni su dio njegove politike kako bi zainteresirane zemlje - prije Slovačku, na primjer - uvjerio da se isplati ispunjavanje kriterija, dajući im pritom jasan cilj i perspektivu učine li što se od nje traži. A s pozitivnim avisom bit će honoriran proces reformi u Hrvatskoj i jasno naznačeno tko je ili što njegova kočnica. Izbor je, kao i uvijek, na zainteresiranoj zemlji.

Komisija je od početka ove godine i tako rasprostrla sve svoje karte, naglasivši koji su joj uvjeti najznačajniji i što misli o stupnju zadovoljavanja kriterija. S dobrim avisom i preporukom da je Hrvatska u redu, uz jedno poveliko »ali«, procedura će se ili nastaviti ili zaustaviti dok je u Hrvatskoj sami ne pokrenu.

Vijest s bruxelleskih strana je također najava da će se smanjenom čekaonicom u sljedećem Komisijinu mandatu baviti vjerojatno Slovenac. Slovenci su svojim povjerenikom imenovali Janeza Potočnika. On je (prema svojim željama, očekivanjima i uz žestoko lobiranje službene Ljubljane) stavljen uz bok povjereniku za proširenje Günteru Verheugenu sa svim izgledima da u novom sastavu Komisije 25 povjerenika Potočnik vodi resor proširenja.

Verheugen je osmislio proces i doveo ga do finala. Potočnik i njegova opća uprava će ga nastaviti s preostalim zemljama - Bugarskom, koja dobro radi posao ali je vezana uz mnogo lošiju Rumunjsku, neizvjesnom Turskom o čijim pregovoirima nema konsenzusa ni unutar Petnaestorice ni šire, te službeno »potencijalnim kandidatima« pet zemalja zapadnog Balkana.