HRVATSKI SABOR - PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA STIGAO PRED ZASTUPNIKE, BIVŠI MINISTRI SUMNJIČAVI

Prijedlog proračuna za ovu godinu jučer je stigao u Sabor, gdje su ga zastupnici, posebno donedavni ministri, pozorno počeli proučavati. Njihove su prve reakcije na prijedlog proračuna, kao dokumenta koji pokazuje glavne smjernice Vladine gospodarske politike, nepovoljne jer se, kažu, na prvi pogled vidi da nema nastavka reformi, da će poljoprivreda u najboljem slučaju stagnirati, da nema kapitalnih investicija u pojedinim resorima, nema novog zapošljavanja, stat će kompjutorizacija... Iz jučer pristiglog materijala vidi se da i ova Vlada, poput prethodne, planira obveze podmirivati zaduživanjem. Tako će se, npr., zadužiti za 16 milijardi kuna kako bi platila dio od 22,2 milijarde kuna koje joj ove godine stižu na naplatu.

Osim toga, planirano je i povećanje vanjskog duga sa 23,6 na 27 milijardi dolara, što čini čak 80 posto BDP-a, stoji u Obrazloženju prijedloga proračuna za 2004. godinu.

Uglavnom, ugrubo se proračunski dobitnici i gubitnici već znaju. Podatak da je za Hrvatski sabor rezervirano četvrtinu manje novca nego lani u parlamentu je doživljen kao potvrda daljnje marginalizacije najvišeg zakonodavnog tijela. Iako je objašnjenje šefa Sabora Vladimira Šeksa kako je Sabor lani dobio više samo zato što se u njegovu proračunu nalazio i novac za financiranje parlamentarnih izbora dočekano sumnjičavo, bivši ministar financija Mato Crkvenac potvrdio je Šeksove riječi. Troškovi izbora koji su iznosili oko 44 milijuna kuna, kaže Crkvenac, u saborski su budžet stavljeni ljetošnjim rebalansom. No, kako bilo, od 135 milijuna kuna namijenjenih Saboru 2,5 milijuna kuna utrošit će se u djelomičnu klimatizaciju. Vlada će poslovati sa 155 milijuna kuna, od čega će, npr., 2,5 milijuna kuna utrošiti u protokolarne i savjetodavne potrebe predsjednika Vlade. Ove je godine Vlada rezervirala 22 milijuna kuna za tekuće donacije nacionalnim manjinama, a prvi je put kao posebna stavka izdvojeno 934.197 kuna za programe namijenjene Romima. Iako je s planiranih 1,9 milijardi kuna Ministarstvo pravosuđa u malom plusu u odnosu na prošlu godinu, za reforme neće biti novca, kaže Ingrid Antičević-Marinović. "Neće biti novca ni za tekuće održavanje.

Na sudu u Splitu, npr., već je otkazana pretplata za Narodne novine", kaže bivša ministrica. Tom su ministarstvu, naime, priključeni uredi za suradnju s Haagom i za suradnju s međunarodnim sudom za ljudska prava koji imaju goleme troškove. Bivši ministar policije Šime Lučin, pak, predviđa da će novca u MUP-ovu, 3,8 posto manjem, proračunu nestati prije jeseni. U ovoj godini, naime, počinje primjena skupih zakona o azilu, strancima i granici. Za ilustraciju troškova, spomenimo da je samo za implementaciju Zakona o azilu rezervirano 10 milijuna kuna. Za leasing automobila i obnovu voznog parka MUP će utrošiti 42 milijuna kuna, a oko 21 milijun kuna u organizaciju borbe protiv požara.

Jadranka Kosor uspjela je izboriti se za čak 800 milijuna kuna koje će otići na dodatne rodiljske naknade i opremu za novorođenčad, te za 20 milijuna kuna kojima će biti pokrenut alimentacijski fond. Međugeneracijska solidarnost, kao potpuno novi dio resora, raspolagat će sa 27,2 milijuna kuna koje će potrošiti na skrb o starijim osobama. U dnevni boravak za starije građane uložit će 18 milijuna kuna, a za razvijanje uslužnih djelatnosti za starije - 5,3 milijuna kuna.

Već je krajem 2003. godine, sa 23,6 milijardi dolara duga, udio inozemnog duga u bruto društvenog proizvoda bio blizu 80 posto. Ne znam na osnovi čega se došlo do projekcije da će inozemni dug do kraja 2004. godine biti 27 milijardi dolara. Dogodi li se to, inozemni će dug premašiti 80 posto udjela u bruto društvenom proizvodu. Ako je to točno, onda je riječ o velikom rastu, pogotovo što je pokrivena većina infrastrukturnih projekata, komentira ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. (Lj. G.)