Bosanskohercegovačka javnost sve se više polarizira oko zamisli da se glavne ulice i trgovi u nekoliko gradova nazovu po prvom predsjedatelju Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću. Odmah nakon Izetbegovićeve smrti potkraj prošle godine, njegovi politički istomišljenici iz Stranke demokratske akcije (SDA) krenuli su u akciju za trajno obilježavanje njegova "lika i djela". Najviše bure izazvao je zahtjev da se glavna sarajevska ulica, koja već više od pola stoljeća nosi ime Josipa Broza Tita, preimenuje u Ulicu Alije Izetbegovića. Prosvjedi su se posebno pojačali nakon što su kantonalne vlasti u Sarajevu, gdje dominantnu ulogu ima SDA, odlučile prihvatiti taj poticaj.

Na jednoj strani našli su se Izetbegovićevi stranački istomišljenici i konzervativni dio bošnjačke javnosti, koji smatraju da je Izetbegović više od Tita pridonio očuvanju BiH kao države i Bošnjaka kao naroda. I dio probošnjačkih glasila podržao je preimenovanje glavne sarajevske ulice, ističući kako je Tito bio obični "komunistički diktator".

Nasuprot takvim stavovima, pokazalo se da u BiH, pa i među Bošnjacima, ima i puno onih koji smatraju da je Tito ipak značajnija povijesna ličnost od Izetbegovića. Oporbene stranke, predvođene SDP-om, te brojne udruge i intelektualci zatražili su od sarajevskih vlasti da Izertbegovićevim imenom nazovu neku drugu ulicu ili trg u gradu, a da Titovu ulicu "ostave na miru". Zanimljivo je da je i većina prvaka Stranke za BiH, koju vodi Haris Silajdžić, podržala takav stav.

Slučajno ili ne, istodobno s rasplamsavanjem polemike oko toga treba li glavna sarajevska ulica nositi Izetbegovićevo ime, vlasti jedne od većinski hrvatskih općina u Mostaru odlučile su središnji trg u tom gradu nazvati po prvom predsjedniku tzv. Herceg-Bosne Mati Bobanu. Njihovu nakanu spriječio je, međutim, visoki predstavnik međunarodne zajendice u BiH Paddy Ashdown, donijevši odluku kojom se mjesnim vlastima u Mostaru zabranjuje promjena naziva ulica i trgova.