Vjesnik: 03. 03. 2004.

Inozemni dug do kraja godine porast će na 90 posto BDP-a

Pregovori o novom aranžmanu s MMF-om počinju u travnju, najavio je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić/ Inozemni dug krajem prošle godine dosegnuo je 23,7 milijardi dolara, a samo u zadnjem tromjesečju porastao je za 3,7 milijardi američkih dolara / U 2004. HNB očekuje inflaciju između dva i 2,5 posto, rast kreditnih plasmana od 14,5 posto / Izravna strana ulaganja u 2004. premašit će 1,4 milijarde dolara

ZAGREB, 2. ožujka - »Hrvatski inozemni dug do kraja 2004. godine porast će sa sadašnjih 83 posto na 90 posto bruto domaćeg proizvoda«, kazao je u utorak Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke na seminaru Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje.

Inozemni dug krajem prošle godine dosegnuo je 23,7 milijardi dolara, a samo u zadnjem tromjesečju porastao je za 3,7 milijardi američkih dolara, istaknuo je zamjenik guvernera HNB-a.

Vujčić procjenjuje da će najveći hrvatski problem za zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta pri očekivanom ulasku u Europsku uniju biti upravo visina javnog duga i fiskalnog deficita.

»U 2004. godini vanjski dug nastavit će rasti, čime se Hrvatska približava granici koja dijeli srednje i visoko zadužene zemlje«, kazao je Vujčić.

Dodao je da HNB u 2004. očekuje stopu inflacije između dva i 2,5 posto godišnje, rast novčane mase od 10 posto, rast kreditnih plasmana od 14,5 posto i smanjenje deficita na tekućem računu platne bilance na pet posto BDP-a. Uz nastavak rasta izvoza roba i usluga, u HNB-u očekuju daljnji pad osobne potrošnje i kao rezultat tog smanjenja potrošnje građana usporavanje gospodarskog rasta na oko 3,5 posto BDP-a.

Tečaj kune je stabilan i takav će i ostati, a središnja banka uz postojeću razinu deviznih pričuva iznad osam milijardi dolara u stanju je braniti bilo koju razinu tečaja kune, drži zamjenik guvernera HNB-a.

Vujčić za travanj najavljuje početak pregovora s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda o novom aranžmanu, koji bi se protegnuo i na 2005. godinu, a čiji će naglasak najvjerojatnije biti na nastavku fiskalne prilagodbe, i to osobito u 2005. godini.

Govoreći o makroekonomskoj izvedbi u 2003. godini zamjenik guvernera središnje banke ustvrdio je da je nakon višegodišnjeg smanjivanja deficita državnog proračuna u 2003. taj deficit bio veći od planiranog, odnosno iznad 4,6 posto BDP-a. Deficit tekućeg računa platne bilance lani je iznosio sedam posto BDP-a, a izuzme li se iz toga jedna Plivina transakcija, tada je smanjen na šest posto BDP-a, naglasio je Vujčić pojasnivši da je lani ostvaren visoki rast izvoza usluga, a izvoz roba porastao je nešto manje, odnosno 10,5 posto.

U godini u kojoj je inflacija bila rekordno niska izravna strana ulaganja lani su iznosila više od 1,4 milijarde dolara, a ove godine HNB očekuje smanjenje stranih ulaganja, jer nije planiran nijedan veći privatizacijski projekt poput prošlogodišnje prodaje 25 posto dionica Ine.

Prošle godine ostvaren je realan gospodarski rast od 4,5 posto BDP-a, čime se Hrvatska uz Poljsku svrstava među zemlje s najvišim stopama rasta u srednjoj i istočnoj Europi. Hrvatski BDP po stanovniku proteklih godina niži je u zemljama regije jedino u odnosu na slovenski, češki i mađarski.

»HNB bi u posljednjem tromjesečju ove godine mogao početi s otvorenim operacijama na tržištu, no one nemaju smisla u postojećim uvjetima visoke likvidnosti banaka«, rekao je među ostalim Vujčić, te pojasnio da će HNB ove godine od države otkupiti oko 200 milijuna dolara. Bude li HNB prisiljen otkupiti više, tih operacija na tržištu neće biti.

Darko Markušić