Vjesnik: 04. 03. 2004.
Dug koji prijeti stabilnosti
DARKO MARKUŠIĆ
Uz visoki proračunski deficit visina inozemnog, ali i javnog duga, ostaje glavni hrvatski gospodarski i politički problem. Prema procjenama središnje banke, nastavi li se dosadašnja dinamika rasta vanjskog duga, krajem godine inozemni dug porast će sa sadašnjih 83 na 90 posto bruto domaćeg proizvoda.
Krajem prosinca 2003. inozemni dug dosegnuo je 23,7 milijardi dolara, od čega je u posljednjem tromjesečju porastao za 3,7 milijarde dolara. U prošloj godini zbog slabljenja dolara i tečajnih razlika inozemni dug je porastao za 2,8 milijardi dolara, što znači da bi uz drukčije kretanje američke i europske valute rast hrvatskog vanjskog duga bio nešto
niži, no ipak i dalje alarmantan.U cijeloj prošloj godini hrvatski inozemni dug porastao je za više od 54 posto, odnosno čak 8,37 milijardi dolara u odnosu na kraj 2002. godine kada je inozemni dug iznosio 15,4 milijarde dolara.
Hrvatska bi ove godine trebala otplatiti oko 3,8 milijardi dolara zajedno s kamatama, od čega na naplatu već u prvoj polovici godine dolazi 2,1 milijarda dolara. Otplatu dugova država će ove godine financirati novim zaduženjem, kako na inozemnom tako i na domaćem tržištu, iako je još nepoznato u kojem će omjeru prednost dati domaćem još nedovoljno razvijenom financijskom tržištu. Prijedlogom proračuna za ovu godinu planirano je novo zaduženje države od 19,2 milijarde kuna.
Bivša vlast tvrdila je da su za rast inozemnog duga najviše krive poslovne banke, te da tek nešto više od trećine ukupnog inozemnog duga otpada na državu. Za razliku od izvršne vlasti, monetarna vlast (HNB) sve glasnije govori nešto drugo.
U spomenuti postotak nisu uračunati dugovi, primjerice, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, zdravstvo, Hrvatske autoceste, a zaboravljen je i podatak da su se banke lani, na primjer, zaduživale u inozemstvu i da bi na domaćem tržištu mogle otkupiti državne obveznice.
Dakle, udjel državnog u ukupnom inozemnom dugu bitno je veći i bivšu vladu ne može se sasvim amnestirati za tako drastično povećanje vanjskog duga, čime se Hrvatska dramatično približava visokozaduženim zemljama.
To odgovornost nove ekipe u Banskim dvorima čini još većom, iako zasad nema gotovo nikakvih naznaka da sadašnja vlada zna kako preokrenuti trend rastućeg duga države. Stanje u Ministarstvu financija, na primjer, nije još nimalo poboljšano, pa tako novinarima ovih dana stiže, sada potpuno beskorisno, Godišnje izvješće Ministarstva financija za 2001. godinu.