Prema neslužbenim haaškim izvorima, tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda posljednjih je tjedana, navodno, završilo tri optužnice vezane uz ratni angažman hrvatskog vojno-političkog kadra u susjednoj BiH. Riječ je o Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću, nekadašnjim šefovima HVO-a, te Jadranku Prliću, bivšem premijeru Herceg Bosne. Optužnice se oslanjaju na tzv. Tuđmanove trankripte i hrvatska obavještajna izvješća iz 1993., koje su haaški istražitelji pronašli u arhivima HVO-a, MORH-a i HIS-a.

Praljkova se optužnica, navodno, zasada odnosi samo na ratna zbivanja u Stocu, iz kojega je u kolovozu i srpnju 1993. protjerano muslimansko stanovništvo. Jadranko Prlić, poslije protivnik etničke podjele BiH, u istom je razdoblju bio hercegbosanski premijer, kojem se pripisuje odluka o osnivanju logora Dretelj, Gabela i Helidrom.

Pozornost što ih izazivaju optužnice protiv Praljka, Prlića i Petkovića nije usmjerena samo na njihov sadržaj nego i na činjenicu da su čak dvojica od te trojice - Petković i Praljak - proteklih godina nastupili pred sudskim vijećem Haaškoga tribunala u svojstvu svjedoka. Petković je svjedočio u slučaju Tihomira Blaškića, opovrgavajući ključne postavke njegove obrane. Tvrdio je da je kiseljačko područje spadalo u operativnu zonu Srednja Bosna, odnosno da je pripadalo isključivo pod Blaškićevu zapovjednu nadležnost i kaznenu odgovornost. U sudskom procesu protiv Mladena Naletilića Tute Praljak je, naprotiv, pomogao obrani, no, iz unakrsnog ispitivanja haaškog tužiteljstva već je tada bilo jasno da Haaški tribunal istražuje njegovu ulogu u masovnim uhićenjima hercegovačkih Muslimana.