Novi list: 09. 03. 2004.

HAŠKI SUD JUČER OBJAVIO OPTUŽNICE PROTIV HRVATSKIH GENERALA ZA ZLOČINE POČINJENE TIJEKOM I NAKON OSLOBODILAČKE AKCIJE »OLUJA«

Haag: Gotovina, Čermak i Markač u »Oluji« udruženi s Tuđmanom u zločinačkom pothvatu

Ivan Čermak i Mladen Markač su s drugima, uključujući Antu Gotovinu i predsjednika Franju Tuđmana, sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz regije Krajina, stoji u optužnici Tužilaštva u Haagu

Optužnicama protiv Mladena Markača i Ivana Čermaka te proširenom optužnicom protiv Ante Gotovine haško tužiteljstvo tvrdi da je u 'Oluji' bio proveden zločinački pothvat s nakanom trajnoga etničkog čišćenja.

– Ivan Čermak i Mladen Markač su s drugima, uključujući Antu Gotovinu i predsjednika Franju Tuđmana, sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz regije Krajina, između ostalog pljačkanjem, oštećivanjem i potpunim razaranjem imovine srpskog stanovništva kako bi se pripadnike tog stanovništva odvratilo ili spriječilo da se vrate i ponovno nastane u svojim domovima. To je možda najkontroverzniji navod iz jučer objavljene optužnice protiv generala Čermaka i Markača, čiji predmet Haški sud vodi pod brojem IT-03-73-I. Dvojicu generala Haag je optužio za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata počinjene između 5. kolovoza i 15. studenoga 1995. na južnom dijelu područja zahvaćenog 'Olujom'.

Alternativna optužba

Ne uspije li dokazati spomenutu optužbu, tužiteljstvo će vjerojatno dokazivati alternativnu, kojom dvojicu generala, zajedno s njihovim vojnim i političkim zapovjednicima, čini odgovornim za etničko čišćenje oslobođenih područja: »Alternativno, obojica optuženih, Ivan Čermak i Mladen Markač, znali su ili je bilo razloga da znaju da snage pod njihovom efektivnom kontrolom čine opisana djela, ili da su ih već počinile, između ostalog i zato što su ih o tome obavijestili predstavnici međunarodne zajednice. Obojica optuženih propustili su poduzeti nužne i razumne mjere da spriječe činjenje tih djela ili da kazne njihove počinitelje«.

U optužnici se opisuju konkretna kaznena djela za koje se optuženici terete: progoni, pljačkanje javne ili privatne imovine, deportacija ili prisilno raseljavanje, ubojstva »najmanje 150 krajinskih Srba« i druga nehumana djela, kao što je nečovječno postupanje, ponižavanje i degradiranje, verbalno i fizičko napadanje.

Ta su kaznena djela, tvrdi tužiteljstvo u optužnici koju je nadležni sudac potvrdio 19. veljače, »prirodna i predvidljiva posljedica izvršenja udruženog zločinačkog pothvata i obojica optuženih su toga bili svjesni. Oni su posjedovali stanje svijesti koje je nužno za počinjenje svakog od tih kaznenih djela«, stoji također u optužnici.

Dokument navodi kako su opisana kaznena djela »hrvatske snage« počinile »na osnovu zapovijesti« Markača i Čermaka. »Svojim djelima i propustima, obojica optuženih davala su poticaj drugima, uključujući hrvatske civile, da također počine djela koja su dovela do ovih optužbi. Markač i Čermak bili su dužni ponovno uspostaviti i osigurati javni red i sigurnost, ali propustili su izvršiti svoju dužnost«, tvrdi optužnica.

Kontrolirali postrojbe MUP-a i HV-a

Potom se u dokumentu na petnaestak stranica optužbe preciziraju i personaliziraju. »Kao zapovjednik Zbornog mjesta Knin i na osnovu ovlasti koje mu je dodijelio predsjednik Franjo Tuđman, kojem je bio neposredno odgovoran, Ivan Čermak je, od trenutka svoga imenovanja, kao i nakon operacije, vršio de jure i/ili de facto kontrolu nad dijelom hrvatskih snaga koje su tijekom operacije 'Oluja' djelovale u južnom dijelu regije Krajina. Konkretno, Ivan Čermak je vršio efektivnu kontrolu nad postrojbama MUP-a RH i nekim dijelovima HV-a, uključujući Vojnu policiju i civilnu upravu, a preko njih je vršio teritorijalnu kontrolu nad znatnim dijelom područja na kojem su počinjena kaznena djela za koja se tereti u ovoj optužnici«. General Markač, pak, »kao zapovjednik specijalne policije MUP-a RH tijekom i nakon operacije »Oluja«, razmještao je i zapovijedao snagama Specijalne policije i na drugi način nad njima vršio kontrolu«.

Haško tužiteljstvo u optužnici podsjeća i da svoje optužbe temelji na temelju Statuta Haškog suda, prema kojemu je »nadređeni odgovoran za kaznena djela svojih potčinjenih ako je znao ili je bilo razloga da zna da se spremaju počiniti takva djela, ili da su ih već počinili, a on je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi ta djela ili da kazni njihove počinitelje«.

U dodatku optužnici tužiteljstvo je nabrojilo imena ili podatke o tridesetak ubijenih tijekom ili poslije 'Oluje' u nekoliko zaseoka područja na koja se optužnica odnosi: općine Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar.

Nova optužnica protiv generala Ante Gotovine, objavljena zajedno s optužnicom protiv generala Čermaka i Markača i proširena odredbom o »udruženom zločinačkom pothvatu«, svjedoči o tome da se obje optužnice odnose na ista kaznena djela, ali i konačno pokapa nade onih koji su tvrdili se Gotovinu može osloboditi optužnice potragom za dokumentima u arhivima Vlade i Državnog odvjetništva.

U staroj optužnici od 21. svibnja 2001., Gotovina je optužen da je »sam ili u dogovoru s drugima, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana, planirao, poticao, nalagao, počinjao ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje krivičnih djela za koja se tereti«. O »udruženom zločinačkom pothvatu« nije bilo ni riječi.

Bitno teža optužba

U novoj, sada važećoj optužnici, međutim, spominje se upravo ta, bitno teža optužba u potpuno identičnoj formulaciji kao i ona iz optužnice protiv Markača i Čermaka. Osim toga, neki dijelovi optužnice protiv Gotovine izrijekom se bave Markačem i Čermakom, kao i obrnuto. Vrlo je, dakle, vjerojatno da je tužiteljstvo protiv dvojice generala podnijelo posebnu optužnicu samo zato što je Gotovina u bijegu, želeći time osigurati da na sud stignu barem Markač i Čermak.

Boris PAVELIĆ