RIM - "Italija je u potpunosti podupirala u proteklim godinama i nastavit će to činiti u budućnosti reformističke napore Zagreba i njegova progresivnog približavanja europskim strukturama. Talijanska ratifikacija Sporazuma o pridruživanju i suradnju između Hrvatske i Europske unije predstavlja, u toj optici, konkretno priznanje pozitivnim rezultatima koje je postigao Zagreb na političkom, institucionalnom i ekonomskom planu, unutar zemlje, ali i u okviru akcija s ostalim zemljama u zoni", rekao je Roberto Antonione, podtajnik ministarstva vanjskih poslova, u ime talijanske vlade desnog centra Silvija Berlusconija, koja podupire ratifikaciju SSP-a, o čemu je rasprava započela u Zastupničkom domu u ponedjeljak.

Zastupnički dom je trebao dokument ratificirati u utorak, ali je odluka o tome odgođena zbog opširne i oštre rasprave o talijanskom sudjelovanju u operaciji u Iraku, gdje se nalazi oko 3000 talijanskih vojnika i gdje je 12. studenoga prošle godine u atentatu poginulo 19 osoba (17 vojnika i dva civila). Oporbeni lijevi centar traži da se iz paketa o financiranju 9 međunarodnih mirovnih operacija, u kojima sudjeluje talijanska vojska, izdvoji ona u Iraku, jer nema dozvolu Ujedinjenih naroda. Stranke lijevog centra iznijele su mnoge amandmane o kojima se raspravljalo i u srijedu, pa bi ratifikacija SSP-a Hrvatske i EU-a mogla biti prolongirana čak za sljedeći tjedan.

No, za ratifikaciju su kako vlada tako i oporba, a referirajući zaključke sedam komisija Zastupničkog doma, predsjednik komisije za vanjsku politiku Gustavo Selva je rekao kako su sve komisije bile "za". "Hrvatska je izrazila želju za ulaskom u EU i mi ćemo s pozitivnim duhom razmotriti to pitanje. Možda će s talijanske strane biti nekih primjedbi koje se tiču bilateralnih odnosa, no osobno se nadam da to neće spriječiti ratifikaciju". Cilj SSP-a je uspostava "političkog dijaloga koji će pospješiti trgovinu, ulaganja i suradnju na znanstvenom i kulturnom planu uoči progresivne integracije Republike Hrvatske u Europsku uniju", rekao je Selva.

Selva je kazao kako je potrebno stabilizirati balkanski prostor, poslije onoga što se tamo dogodilo, upravo političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim djelovanjem. "Hrvatska se zauzima za promicanje regionalne suradnje na Balkanu i sa zemljama kandidatima za ulazak u EU", rekao je Selva, te nabrojao neke promjene do kojih će doći između Hrvatske i EU-a na ekonomskom planu. Predviđeno je "progresivno ukidanje carina i fiskalnih diskriminacija", rekao je Selva i naglasio kako su Italija i Hrvatska u tom smislu već potpisale ugovor 21. svibnja 2002. kojim se predviđa preventivno djelovanje i provjera i otklanjanje carinskih prekršaja.

SSP određuje zakone o sprječavanju svake diskriminacije temeljene na nacionalnosti, o cirkulaciji radnika, osnivanju poduzeća, pružanju usluga i kapitala. Sporazum predviđa norme za jamčenje neograničenog cestovnog tranzita preko Hrvatske i cijele Zajednice. To pretpostavlja buduće proširenje Koridora broj 5, koji je vrlo značajan za komuniciranje između zemalja Zajednice i posebno između Italije, Hrvatske i ostalih zainteresiranih zemalja. Riječ je o važnoj strateškoj arteriji, koja povezuje Italiju sa srednjoistočnom Europom i predstavlja veliku priliku za talijansku ekonomiju.

U ime vlade Antonione je kazao kako primjena sporazuma "predstavlja conditio sine qua non za integraciju Zagreba u politički i ekonomski kontekst Europske unije". Cilj sporazuma je i stvaranje prikladnih uvjeta za politički dijalog koji će omogućiti potporu Zagrebu na razvitku međunarodne ekonomske suradnje za kompletiranje tranzicije prema tržišnoj ekonomiji i usuglašenosti s odredbama EU-a i WTO-a. "Kad SSP stupi na snagu pridonijet će sidrenju Hrvatske na demokratskim načelima i štovanju ljudskih prava i manjina koje su zajedničko bogatstvo EU-a", istaknuo je Antonione.

A, glede hrvatskog proglašenja zaštićene zone na Jadranu, Antonione je rekao kako se "upravljanje ribljim i okolišnim bogatstvom Jadrana može dogovoriti i ratifikacijom toga sporazuma, uključujući Hrvatsku sve više u europske okvire kako bi se tim putem došlo do zajedničkog upravljanja temeljnim bogatstvom kakvo je Jadran. Upravo stoga vjerujem da je nacrt zakona o ratifikaciji, koji je na raspravi, vrlo važan, ne samo zbog njegovih političkih i povijesnih aspekata, već i zbog konkretnih".