Vjesnik: 14. 03. 2004.

EU još procjenjuje stupanj suradnje Hrvatske s Haaškim sudom

Bez obzira na razlike u stavovima o Haaškome sudu, niti jedna zemlja EU-a neće dovoditi u pitanje vjerodostojnost i dignitet Haaškoga suda, međunarodnog tijela. Ono što Hrvatska mora hitno dokazati jest to da je učinila sve kako bi se ušlo u trag odbjeglom generalu

ZAGREB, 13. ožujka – Odlazak dvojice optuženih umirovljenih generala Čermaka i Markača u Haaški sud, odnosno način na koji su otišli, pozitivan je primjer suradnje s Međunarodnim sudom i puno će pomoći Hrvatskoj u ispunjavanju tog političkog uvjeta. Hrvatska još jedino mora dokazati da je učinila sve u pokušaju da nađe još jednog haaškog optuženika koji je trenutačno u bijegu – generala Antu Gotovinu.

Hrvatska je prije tjedan dana u Haag poslala izvješće o aktivnostima u pronalaženju i uhićenju Ante Gotovine pa se očekuje da bi i to izvješće moglo pridonijeti procjeni da hrvatske vlasti i njezine institucije nisu »držale figu u džepu« kada je riječ o tome. Strani diplomatski izvori, s kojima smo razgovarali, nadaju se da će to izvješće biti dovoljno kvalitetno i da će pridonijeti procjeni da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom.

U političkom smislu Hrvatska od Europske unije ne može očekivati pozitivan avis ne dođe li do stava da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom. Poznato je da stavovi o Haaškome sudu unutar Europske unije nisu istoznačni, no ne treba očekivati da će zbog toga unutar EU-a doći do nekih raskola i neočekivanih obrata. Dokaz tome je i posljednjih nekoliko zaključaka Vijeća ministara EU-a o tome da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom zbog slučaja Gotovina.

U diplomatskoj inicijativi u proteklih mjesec i pol Hrvatska je dobila načelnu potporu za ulazak u EU od svih zemalja članica, uključujući i tradicionalno prijateljski raspoložene zemlje poput Austrije i Njemačke, no na kraju službeno i dalje svih 15 zemalja članica EU-a imaju jedinstven stav o tome da Hrvatska tek mora dokazati svoje iskrene namjere i učinkovitost u slučaju Gotovina.

U toj ocjeni, istaknula je glasnogovornica Europske komisije Emma Udwin, Komisija će se osloniti na mišljenje glavne tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte. Sasvim je sigurno, nadalje, da bez obzira na razlike u stavovima o Haaškome sudu, niti jedna zemlja EU-a neće dovoditi u pitanje vjerodostojnost i dignitet Haaškoga suda, međunarodnog tijela. Ono što Hrvatska mora hitno dokazati jest to da je učinila sve kako bi se ušlo u trag odbjeglom generalu.

»Nitko od Hrvatske neće nerazumno zahtijevati da Gotovinu uhiti ako se on nalazi izvan njezina dosega«, rekao je Vjesniku jedan europski diplomat. Glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte izjavila je prije mjesec dana pred predstavnicima NATO-a da hrvatske vlasti moraju u potpunosti surađivati s njezinim Uredom glede lokacije uhićenja i prebacivanja Gotovine u Haag. »Ako on nije u Hrvatskoj, hrvatske vlasti moraju mojem uredu osigurati sve relevantne informacije kojima se dokazuje da je napustio Hrvatsku, kako bismo mogli zajednički raditi na njegovu uhićenju, gdje god se Gotovina nalazi«, izjavila je tada pred NATO-om Carla del Ponte.

Europska unija smatra da je pitanje suradnje s Haaškim sudom iznimno važan dio ispunjavanja potrebnih političkih kriterija i provedbe načela pravne države. Takav stav ima i SAD. Američki veleposlanik pri NATO-u Nicholas Burns izjavio je da ne postoji nikakva mogućnost da u članstvo NATO-a uđe zemlja koja u potpunosti ne surađuje s Haaškim sudom.

Bruno Lopandić