Na Vladi i predsjedniku Republike je da se otvoreno i bez »muljanja« izjasne, da im ni na kraj pameti nije upućivati ni najmanju jedinicu Hrvatske vojske u američko-britanske okupacijske snage u Iraku

Nakon madridskoga tragičnog 11. ožujka, američko-britanski je rat za iračku naftu kročio i na evropsko tlo, u Španjolsku, jednu od najaktivnijih Bushovih saveznica iz EU-a u okupiranom, razorenom i kaotičnom Iraku. Nimalo manje zločinački od američko-britanskoga nasrtaja na iračko tlo i naftu, teroristički je udar na Madrid već uzdrmao ne samo javnu sigurnost i gospodarske šanse u pogođenoj Španjolskoj, nego i sve financijske, integracijske, poslovne i sigurnosne interese u Evropskoj uniji, kao i u skupini deset zemalja što će od početka svibnja postati njezine nove članice na potezu od Baltika do Sredozemlja.

Iako s Pantovčaka i Banskih dvora još gotovo nevidljivo, na realpolitičkoj je razini upozorio i hrvatsku vlast, da se – ne samo uoči iduće turističke sezone, nego i priželjkivanog avisa EU-a – javno i bez »muljanja«, s otvorenim interesima i računicama očituje o tome namjerava li doista poslati svoje vojnike među američko-britanske okupacijske snage u Irak ili ne, ili radije želi iračkome narodu pomoći nizom djelotvornih humanitarnih akcija.

Ode li, naime, i najmanja jedinica Hrvatske vojske u Irak, na stranu Bushove i Blairove armade, i Hrvatska će se – poput Španjolske – izložiti paklenim rizicima. Teroristički odgovor Madridu nije proizveo samo više od tisuću nedužnih ljudskih žrtava, nego i prve značajne turbulencije u španjolskom i evropskom gospodarstvu, pa i u globalnim relacijama. Čak i kad u iduće dvije godine više ne bi bilo ni jednog terorističkoga udara nigdje u Evropi, španjolski turizam, kao prva žrtva madridskog horrora, ne bi mogao izbjeći veliki pad tijekom 2004., i u prometu i u zaradi, najvjerojatnije i za više od 30 posto. Bombe će, međutim, potaknuti španjolske turističke tvrtke na veliko snižavanje cijena, koje će svoj eho imati širom Sredozemlja, pa i u Hrvatskoj.

Ali, da je samo to: na redu je neizbježno i teško usporivo kočenje ukupnog privrednog rasta i u Španjolskoj i u Evropskoj uniji, a osobito u zemljama-satelitima EU-a. Uvertira u to fundamentalno usporavanje su pojeftinjenja dionica turističkih, prijevozničkih i osiguravateljskih tvrtki: u totalu, evropski burzovni indeksi već su »crnog« 11. ožujka potonuli za više od tri posto. Indeks Londonske burze smanjio se za dva postotna boda, a frankfurtski za blizu šest postotnih bodova. Stratezi investicijske kuće Morgan Stanley preporučuju okretanje dionicama

Prve prognoze vodećih evropskih burzovnih dilera i globalnih investitora, te ključnih međunarodnih institucija (koje, poput OECD-a, EBRD-a i OPEC-a, ne žele širiti paniku, pa zasad puštaju svoj poslovni pesimizam na kapaljku) navješćuju da bi idućih dana mogao biti nastavljen trend prodaje niza evropskih dionica i seoba kapitala u državne dionice, švicarske franke i američke dolare, ali i posljedično usporavanje investicija u Evropskoj uniji, najznačajnije u Španjolskoj i Italiji, te obnavljanje recesijskih sila od Atlantika do Urala.

Stoga je na Hrvatskoj, da s najvišeg mjesta vlasti, uputi snažnu poruku zemlji i svijetu, da ni u kojem slučaju i ni po koju cijenu ne želi sudjelovati u okupaciji Iraka, niti u američkom ratu za iračku naftu, nego da će na sve dostupne načine nastojati pomoći tamošnjem narodu da preživi ovo tragično vrijeme, kao što će pomagati i svim zemljama, žrtvama terorističkih odgovora.