Vjesnik: 16. 03. 2004.
Hoće li tajnik ukinutog Županijskog doma dobiti povla
štenu mirovinuTajniku Sabora i njegovu zamjeniku zastupnici su lani prihvaćanjem izmjena Poslovnika osigurali zastupničke mirovine / Sad se na te izmjene poziva tajnik Županijskog doma, koji je ukinut prije nego što su izmjene prihvaćene / Prema dosadašnjim propisima, mirovina mu iznosi 4000, a po novim oko 8000 kuna / »Zaprepašteni smo načinom kako dužnosnici ulaze u sustav zastupničkih mirovina«, kažu u HZMO-u
ZAGREB, 15. ožujka – U svibnju prošle godine zastupnici su prihvatili izmjene Poslovnika kojima je tajniku Sabora i njegovu zamjeniku dodijeljen rang predsjednika i potpredsjednika saborskog odbora, zajedno sa svim pravima koja iz toga proizlaze. Time je proširen krug onih koji imaju pravo na zastupničku mirovinu iako je riječ o osobama koje prema
Zakonu o pravima i dužnostima saborskih zastupnika ne pripadaju tom krugu, niti im je, do svibnja prošle godine status bio posebno reguliran drugim propisima. Time je tajniku Sabora i zamjeniku osigurana barem dvostruko viša mirovina od one koju bi imali na temelju općih propisa.Štoviše, iz primjera s kojim su ovih dana suočeni stručnjaci Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), čini se kao da su se propisi mijenjali zbog jednog slučaja, ili se u tom slučaju čekalo da budu usvojeni povoljniji propisi. U HZMO-u kažu da za tu promjenu ne bi ni znali da nije bilo zahtjeva za utvrđivanje mirovine koji je još sredinom 2002. godine podnio dotadašnji tajnik bivšeg Županijskog doma Sabora, odnosno da, nakon što je HZMO u tom slučaju izdao privremeno rješe
nje o mirovini, nije postavljeno pitanje revizije rješenja i utvrđivanja mirovine prema posebnim pravilima.U HZMO-u nisu htjeli reći o kome je riječ, no kako se navodi u Političkom vodiču kroz Hrvatsku iz 2000./2001., dužnost tajnika Županijskog doma Sabora u to je vrijeme obnašao Antun Rajčevac.
Kako tada za povlaštenu mirovinu u njegovu slučaju nije bilo osnove u propisima, Središnja služba HZMO-a u rujnu 2002. ocijenila je da nema dovoljno elemenata za takav postupak i od stručnjaka koji su radili na predmetu zatraženo je da ga - do odgovora iz Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav - riješe po pravilima iz općeg Zakona o mirovinskom osiguranju. Kako neslužbeno doznajemo, HZMO je lani u siječnju izdao privremeno rješenje o mirovini na iznos od pri
bližno 4000 kuna.No, u svibnju prošle godine Sabor je prihvatio izmjenu članka 41. kojem je dodan novi stavak: »Tajnik i zamjenik tajnika Sabora u pogledu prava prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru imaju rang predsjednika i po
tpredsjednika radnog tijela Hrvatskoga sabora«.Središnja služba HZMO-a to sada tumači kao osnovu za ostvarivanje prava na povlaštenu mirovinu i u ovom slučaju. A to znači da bi osiguranik imao pravo na mirovinu od oko 8000 kuna.
»Zaprepašteni smo načinom kako dužnosnici ulaze u sustav zastupničkih mirovina. U posljednjih nekoliko godina, naime, sustav se urušava time da se kroz sporedne zakone uvode dodatna prava. Pitamo se koliko je takvih slučaja već uvedeno u praksu, a da za njih još ne znamo, jer ni
smo imali takav primjer, ili je on riješen bez mnogo preispitivanja«, kažu Vjesnikovi izvori u HZMO-u.Upozoravaju nas kako se sada otvara i pitanje ne bi li pravo na zastupničku mirovinu trebao imati i tajnik Vlade ili Predsjednika i neće li se ono s vrem
enom proširiti na sve tajnike saborskih odbora ili Vladinih tijela, »ili na bilo koje druge funkcije koje nekom padnu na pamet«.Naši sugovornici također postavljaju pitanje hoće li se na te slučajeve primjenjivati i odredba po kojoj je za zastupničku mirovinu dovoljno da na određenoj funkciji provedu dvije godine i jedan dan, uz uvjet da napune 60 godina (55 godina za žene) i 20 godina staža, za razliku od običnih smrtnika koji moraju raditi do 65, odnosno žene do 60 godina.
Riječ je o pravima koja ne proizlaze iz uplaćenih doprinosa i financiraju se iz proračuna, odnosno iz džepa hrvatskih građana, upozoravaju naši sugovornici.
Tko sve ima pravo na zastupničku mirovinu
Uz saborske zastupnike koji pravo na zastupničku mirovinu ostvaruju na temelju Zakona o obvezama i pravima zastupnika u Hrvatskom saboru, pravo na takvu mirovinu imaju i članovi Vlade, suci Ustavnoga suda i državni revizori.
No, svi su ti posebni slučajevi regulirani zakonima kojima se određuju obveze i prava tih kategorija osiguranika, najčešće tako da je u propisu naznačeno kako nakon prestanka dužnosti imaju pravo na mirovinu prema odredbama koji se pri utvrđivanju visine mirovine primjenjuju na zastupnike.
Marijana Matković