I šefovi parlamentarnih oporbenih stranaka dali su jučer košaricu Šeksovoj ideji. Potpredsjednik Sabora esdepeovac Mato Arlović poručuje da je to "pucanj u prazno".

Arlović smatra i da se u traženju izlaza kako obraniti šefa hrvatske diplomacije Miomira Žužula nakon njegovih izjava u Izraelu otvara i drugo pitanje: najavom promjene Ustava pokušava se priprijetiti predsjedniku države jer je šefa diplomacije pozvao na razgovor. Arlović ističe da bismo, kad bi se popustilo Vladi, "imali kancelarski sustav", ali i upozorava da se u potezima Vlade sve češće vide stranački interesi. Esdepeovci inače smatraju da je nastupilo vrijeme kad državne institucije trebaju međusobno surađivati u provođenju vanjske politike, a ne se međusobno isključivati.

Predsjednica HNS-a Vesna Pusić smatra da su odnosi između predsjednika države i Vlade u vezi s vanjskom politikom u Ustavu vrlo jasno definirani, te da je jasno što su čije nadležnosti. Ističe da je problem zapravo u tome što se jedinstvena vanjska politika ne kreira nigdje, a kao primjer ističe odnos prema situaciji na Bliskom istoku. Ocjenjuje da predsjednik Mesić, u dogovoru s Vladom, ali uključujući i Sabor, treba sazvati neku vrstu koordinacije kako bi se utvrdile temeljne točke naše vanjske politike. Razloge za promjenu Ustava ne vidi ni potpredsjednik HSP-a Miroslav Rožić, koji posebno ističe da vanjska politika ne smije biti stranačka, već državna.

- Pametnije bi bilo da Vlada pametnije nastupa u izjavama u inozemstvu, posebice prvi čovjek hrvatske diplomacije - smatra Rožić i ocjenjuje da je riječ o bici za prevlast tko će formirati vanjsku politiku. Visoki izvor u Uredu predsjednika države smatra da je zapravo riječ o pokušaju pravdanja ministra Žužula, ali i procjenjuje da će napadi na predsjednika Republike eskalirati sukladno približavanju predsjedničkih izbora iduće godine, odnosno kad HDZ službeno objavi svoga kandidata. Isti izvor ocjenjuje da zasad neće biti velikih potresa na relaciji Pantovčak - Banski dvori, ali da će otvoreni sukob početi do kraja godine.

DARKO ĐURETEK

- Kad god iskrsne neki problem, javi se ideja promjene Ustava, kao da će to sve naše probleme riješiti, a nakon što se Ustav promijeni, uglavnom ga se zaboravlja - komentira prof. dr. Branko Smerdel, dekan Pravnog fakulteta, ideju da se treći put u četiri godine mijenja Ustav. Težinu toj ideji daje to što je iznosi predsjednik Sabora, iako je malo izgleda da bi još jedno smanjivanje ovlasti predsjednika Republike dobilo potrebnu dvotrećinsku većinu. Osim toga, jedna od osnovnih ideja u posljednjim ustavnim promjenama bila je uspostaviti sustav međusobne suradnje i kontrole vrhova vlasti.

- Kad se Ustav mijenjao, govorio sam o tome da će trebati puno usklađivanja, te da susreti predsjednika i premijera više neće biti udarna vijest, jer će se sastajati tako često da više ni kravate neće stavljati. U kohabitaciji između predsjednika Republike i Vlade međusobni nesporazumi nisu ništa neobično. Ideja je bila da se dogovaraju o osnovnim pravcima vanjske politike, a ne o svakom potezu - kaže prof. Smerdel. Podsjeća da je i on upozoravao na nelogičnost nastalu nakon što je skupina stručnjaka u kojoj je bio i on završila svoj posao u ustavnim promjenama. No to ne mora biti razlog za još jednu promjenu Ustava, jer je, kaže, nestabilan pravni sustav naš kronični problem. (S. P.)