U proteklih je nekoliko dana hrvatska vanjska politika stvarno bila »in«. Prvo su se uzbudili duhovi zbog Žužulove izjave u Izraelu, pa je odmah postalo dinamično na oba brda gdje se o vanjskoj politici zbori i promišlja, na Pantovčaku i Griču. Zbog tog nesporazuma organiziran je čak i poseban sastanak. Sve je dodatno bio zakuhao predsjednik Sabora Šeks koji je odmah spremno izjavio da ta vanjskopolitička sukreacija na dva brda zahtijeva promjene Ustava. Kada se sve uzme u obzir, prava je sreća da se sastanak završio u potpunoj idili i vanjskopolitičkom zajedništvu tih ključnih sukreatora. Uistinu dobra vijest. Prvo, jer razlog neslaganja Pantovčaka i Griča nije naštetio mirovnom planu UN-a, Rusije, Europske unije, SAD-a i Kine na Srednjem istoku, a drugo, jer se hrvatski političari na vlasti i hrvatska diplomacija u sljedećih nekoliko tjedana moraju prihvatiti ozbiljnog posla. Prije svega zbog toga što su očekivanja velika.

Odgovor je vrlo jednostavan - još uvijek može. U NATO-u od ovog tjedna stojimo dobro, jer smo na brzinu shvatili da je, osim priča o tome da smo općenito dobri, potrebno nešto i učiniti. Nakon upozorenja NATO-ovih stručnjaka, shvatili smo da treba ukinuti ustroj Oružanih snaga po uzoru na bivšu, agresorsku i poraženu JNA, da treba pametnije baratati ionako ograničenim sredstvima za obranu. Shvatili smo također da, želimo li biti dijelom međunarodne zajednice, ne možemo reći da nas ostatak svijeta ne zanima i da zbog toga želimo biti neutralni. Na prošlotjednoj konferenciji premijera u Bratislavi povjerenik Europske komisije za proširenje Günther Verheugen podsjetio je sve, uglavnom zemlje srednje, tranzicijske Europe, da projekt ujedinjene Europe pa onda i zajedničke borbe protiv terorizma koji prijeti svima nije moguć bez strateškog partnerstva sa SAD-om. U svakom slučaju, za neaktivnost u međunarodnim odnosima opravdanja nema, a onda ni pozicioniranja.

Protivnici hrvatskog ulaska u NATO strahuju od terorističkih napada i, poput Pavla Kalinića, predlažu neutralnost. Takva Hrvatska, s nereformiranom vojskom čiji se tenkovi kvare nakon nekoliko prijeđenih kilometara, čija mornarica nije u stanju kontrolirati ni trećinu morskog teritorija, sa 67 brigada od kojih neke imaju samo 40 vojnika samo zato da bi nekvalificirani zapovjednici zadržali pozicije, zapravo je idealna zemlja-meta za teroriste. Bajke o nekoj neutralnosti s nostalgičnim sjećanjem na nesvrstane odavno su u međunarodnim odnosima deplasirane i zamijenjene modelom kolektivne sigurnosti te dokazivanjem vrijednosti zajedno s ostalima, za zajedničkim stolom.

A borba za slobodni stolac za tim zajedničkim stolom nije nimalo jednostavna. Premijer Sanader u petak putuje u Washington da bi sudjelovao na ceremoniji podizanja zastava novih sedam članica NATO-a. Prvi su put na tu ceremoniju pozvane i zemlje kandidatkinje - Albanija, Hrvatska i Makedonija. No, to se nije dogodilo »samo od sebe«. Pozivnica se izborila preko Pentagona, uz izričito protivljenje State Departmenta. Slična ceremonija podizanja zastava planirana je za 2. travnja u sjedištu NATO-a. Tamo smo također zatražili da nas se pozove. Odgovora još uvijek nema.

Hrvatska u posljednje vrijeme, dodatno zbog sve većih problema u ostatku regije, dobiva velike pohvale na račun svog napretka i stabilnosti kada je riječ o Europskoj uniji. Verheugen je prošli tjedan izjavio u Bratislavi da bi bilo jako dobro kada bi Hrvatska od Europske komisije dobila pozitivno mišljenje. No, barem u javnoj sferi, stvari se u »slučaju Gotovina« nisu nimalo promijenile; službeni London i dalje šuti, a dužnosnici hrvatske vlade, uključujući premijera i ministra vanjskih poslova, i dalje izbjegavaju jasno reći da Gotovinu treba uhititi. Ili da možda baš i nije samo heroj, nego i, na primjer, kradljivac dragulja, zbog čega ga traže i francuski sudovi. Sudeći barem prema službenim izjavama, Gotovinu bi uhitio jedino novi šef POA-e Joško Podbevšek.

Bilo bi dobro da je hrvatski premijer uvjeren u pozitivni avis za Hrvatsku jer zna nešto više od nas ostalih i da ima u rukama argumente za tvrdnju da je država učinila sve u gonjenju odbjegloga generala. Upravo o tome, o pokušaju vraćanja izgubljene vjerodostojnosti, ovisit će hoće li sukreatori vanjske politike na Pantovčaku i Griču pred godišnje odmore raspravljati o Hrvatskoj kao kandidatu za EU ili će se prebaciti na neke druge teme, poput analize o tome zašto se u Tajvanu ponovo broje glasovi nakon održanih izbora.