»Sud BiH je samodostatna institucija koja može i pokrenuti proces prebacivanja i donijeti odluku o prebacivanju, što upućuje na to kako je Sud utemeljen i kao sredstvo za politička suđenja«, tvrdi Josip Milić / »Hrvatima u BiH se želi uputiti poruka kako oni nemaju pravo na slobodu i da će svaki politički proces prema slobodi biti kazneno sankcioniran«

To praktično znači da bi se Anti Jelaviću i drugim liderima hrvatske samouprave moglo (i) za ovo suditi pred bosansko-hercegovačkim Državnim sudom. Bivši član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Jelavić, bivši ministar obrane Miroslav Prce, te jedan od najpoznatijih poslovnih ljudi u Hercegovini Miroslav Rupčić još od 23. siječnja nalaze se u pritvoru, a uhićeni su zbog sumnjiva poslovanja Hercegovina holdinga i pod optužbom da su nelegalno preusmjerili milijune maraka pomoći RH Hrvatima u BiH.

Dva procesa koja se vode protiv Jelavića sada bi mogla biti objedinjena, nakon što su sudac za prethodni postupak Bernard Boland i tužitelj Državnog suda BiH John McNair zatražili i od Županijskog tužiteljstva dobili spomenute predmete. Posebni odjel Tužiteljstva Suda BiH za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije optužio je Jelavića i ostale u slučaju Hercegovačke banke za slične nezakonitosti kakve je već istraživalo Županijsko tužiteljstvo, pa se može očekivati da i dodatne optužbe budu slične. Dakle, Jelavić i drugi vođe autonomije mogli bi se suočiti s optužbama o rušenju ustavno-pravnoga poretka i slabljenju obrambene moći zemlje.

Objedinjavanje postupaka je logično zbog toga što je istraga o navodnom kriminalnom poslovanju Hercegovačke banke pokrenuta nakon što su u ovu novčarsku instituciju, po nalogu tadašnjeg visokoga predstavnika Wolfganga Petritscha, u proljeće 2001. godine upali tenkovi SFOR-a i u Banku uveli privremenu upravu. Stvarni razlog ovako radikalne akcije bile su upravo sumnje da bi ta Banka mogla poslužiti kao financijski servis tzv. hrvatskoj samoupravi.

Zasad se ipak relativno malo zna o stvarnim namjerama tužitelja McNaira. Pravnu konfuziju izazivaju i tvrdnje koje dolaze od Jelavićeve obrane, preciznije njegova odvjetnika Josipa Muselimovića, po kojima se i na županijsko i na Tužiteljstvo BiH odnosi privremena mjera koju je donio Ustavni sud BiH, a kojom je naloženo zaustavljanje postupka sve dok ne bude donesena odluka o »meritumu apelacije«, odnosno o pitanju ima li Jelavić pravo na imunitet od kaznenoga progona u ovom slučaju. Sporno je bilo i pitanje mjesne nadležnosti suda.

Muselimović je izjavio da je 19. ožujka primio zapovijed Suda BiH, preciznije suca za prethodni postupak Bolanda, kojom se istodobno zahtijeva prijenos dvaju predmeta protiv Jelavića s Županijskog suda u Sarajevu na Državni sud BiH. Odvjetnik je upozorio na ignoriranje Odluke Ustavnog suda BiH, ali i na činjenicu da je prijenos ovlasti određen naredbom suca Suda BiH, a na zahtjev zamjenika tužitelja, u neobično kratkom roku što budi sumnje u stvarne ciljeve ovog procesa: »Nije teško zaključiti da su početne tvrdnje Ante Jelavića da se priprema politički proces bile utemeljene, a da su navodne inkriminacije u Hercegovačkoj banci bile uvod u ovo što se sada dogodilo«, kazao je Muselimović za medije.

Da se priprema konstruirani politički proces, tvrdi još jedan od lidera samouprave Josip Milić, inače utemeljitelj stranke Hrvatskih demokršćana u BiH: »Sad je jasno zašto Ured visokoga predstavnika nije dopustio Ustavnom sudu BiH da provede odluku o mjesnoj i stvarnoj nadležnosti. Čekalo se utemeljenje Suda BiH kojemu su, čini mi se, osigurani formalno-pravni i politički uvjeti za provođenje konstruiranih političkih procesa. Očito je da je Sud BiH samodostatna institucija koja može i pokrenuti proces prebacivanja i donijeti odluku o prebacivanju. Takvo stanje stvari upućuje na to kako je Sud BiH utemeljen i kao sredstvo za politička suđenja«, tvrdi Milić, te dodaje da se »Hrvatima u BiH želi uputiti poruka kako oni nemaju pravo na slobodu i da će svaki politički proces prema slobodi biti kazneno sankcioniran«.

Alenko Zornija