Već niz godina značajni poslovni lobiji i ekonomski analitičari zahtijevaju od monetarne i političke vlasti devalvaciju kune, ponajprije zbog uvozno-izvoznih posljedica. Činjenica je, međutim, da je Hrvatska narodna banka u posljednje četiri godine, dakle od kvalitetne stabilizacije bankarskog, i kakve-takve stabilizacije fiskalnog sustava, mnogo više puta na tržištu intervenirala kako bi spriječila aprecijaciju kune nego što je kočila njezinu deprecijaciju.

Banke i fondovi su većinom taj novac utrošili na kupnju državnih obveznica, a povratni efekt jačanja kunske likvidnosti trebao bi se dogoditi vraćanjem tog novca u optjecaj plaćanjem obveza države od strane Ministarstva financija. Dakle, u situaciji kada nema značajnijeg priljeva deviza zbog velikih privatizacijskih projekata ili prodaje državnih obveznica na inozemnom tržištu, HNB mora intervenirati na deviznom tržištu zbog velike potražnje za kunama uslijed državnog emitiranja obveznica na domaćem tržištu.

Naravno, tu su i drugi razlozi manjka kuna na tržištu zbog ispunjavanja drugih bankarskih dužnosti prema HNB-u. Nema dvojbe da će se HNB znati nositi sa svim tim tečajnim oscilacijama, ali je činjenica da će zbog nove fiskalne projekcije centralna banka morati promijeniti i "prosinačku" monetarnu projekciju. Željko Rohatinski, guverner HNB-a, je u autorskom članku u "Globusu" naveo kako će novi monetarni program ovisiti o ishodu pregovora između HNB-a, šest najvećih poslovnih banaka i Ministarstva financija. "Ne dođe li do dogovora, tada objektivno nema ni potrebe za brzim uvođenjem operacija na otvorenom tržištu (kupovina državnih vrijednosnih papira od strane HNB-a kao svojevrsna 'zamjena' za intervencije na deviznom tržištu - op.a.).

Njima kreirana likvidnost ne bi, naime, više bila u izravnoj funkciji domaćeg financiranja proračunskog deficita", ustvrdio je guverner.