Vjesnik: 26. 03. 2004.
Dva scenarija za hrvatski »avis« koji bi mogao biti objavljen 21. travnja
Ocijeni li se da Hrvatska ispunjava političke kriterije, sigurno će uslijediti pozitivno mišljenje Europske komisije za početak pregovora o punopravnom članstvu / U suprotnome, pregovori neće početi »dok se ne ispune potrebni kriteriji«
ZAGREB, 25. ožujka – Hrvatska u sljedećih nekoliko tjedana ulazi u ključnu fazu približavanja Europskoj uniji, kada će Europska komisija ocijeniti je li sposobna za pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Ključ za pozitivnu ocjenu je ispunjavanje političkih kriterija, odnosno ponašanje Hrvatske u »slučaja Gotovina« pred Haaškim sudom. Bude li ta ocjena zadovoljavajuća, Hrvatsk
a će sasvim sigurno dobiti pozitivno mišljenje Europske komisije za početak pregovora o punopravnom članstvu.»Svi u Europskoj uniji, uključujući i Veliku Britaniju i Nizozemsku, jedva čekaju da se ta epizoda s Gotovinom završi.
Ako hrvatska vlast dokaže da je učinila sve potrebno u tom slučaju, nikakvih prepreka neće biti – sve će zemlje članice biti suglasne da Hrvatska počne pregovore s EU-om što prije, isto kao što su dosad sve bile suglasne da Hrvatska nije učinila dovoljno kad je riječ o suradnji s H
aaškim sudom«, doznaje Vjesnik od bruxelleskog diplomatskog izvora.Diplomatski izvori kažu da je datum objave avisa najvjerojatnije 21. travnja. Takvu mogućnost najavio je i šef delegacije Europske komisije u Zagrebu Jacques Wunnenburger, kazavši da će avis biti objavljen najvjerojatnije krajem travnja ili početkom svibnja.
Kada je riječ o sadržaju, diplomatski izvori bliski Europskoj komisiji kažu da su moguće samo dvije verzije avisa. Prva, u kojoj će pisati kako Komisija smatra da pregovore s Hrvatskom treba otvoriti bez ikakvih uvjeta. I druga, u kojoj će pisati da se pregovori s Hrvatskom otvaraju »onoga trenutka kada se ispune potrebni uvjeti«. Za drugu će se varijantu Europska komisija odlučiti ako se procijeni da i nova hrvatska vlada nije učinila
dovoljno na »slučaju Gotovina«.Osim formulacije da je to poglavlje u mišljenju Europske komisije još otvoreno, diplomatski izvori nisu nam željeli reći postoje li ili ne dokazi da je Hrvatska napravila potrebne korake. Od Hrvatske se ne očekuje da Gotovinu uhiti po svaku cijenu ako to ne može, ali mora dokazati da se na tome radilo i svoje spoznaje podijeliti s ostalima, ponovili su europski diplomatski izvori.
Scenarij u kojem Hrvatska dobiva tzv. uvjetovani avis ne mora nužno biti loša ako se uvjet svede samo na »slučaj Gotovina«, za koji se onda zna da se u određenom roku mora riješiti, nakon čega slijede pregovori o punopravnom članstvu.
No, takva bi mogućnost sigurno uzdrmala Sanaderovu vladu. Od tranzicijskih zemalja poznat je samo slučaj Bugarske kojoj je bio odgođen početak pregovora o punopravnom članstvu za godinu dana, dok ne ispuni potrebne kriterije.
Europska legitimacija Sanaderove vlade ovoga se proljeća svela na »slučaj Gotovina« zbog kojeg Velika Britanija i Nizozemska još nisu ratificirale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. No, sama pravna procedura ratifikacije za Hrvatsku nije problem. Naime, u posljednjih sedam zaključaka Vijeća ministara EU-a, i ostalih se 13 članica EU-a solidariziralo s nizozemskim i britanskim stavovima, pa
se Hrvatsku već nekoliko mjeseci u zaključcima iz Bruxellesa upozorava da ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom jer nije dovoljno učinjeno u »slučaju Gotovina«. Još se, dakle, ne zna hoće li svih 15 zemalja EU-a dati Hrvatskoj zeleno svjetlo, bez kojeg Europska komisija neće riskirati i objaviti pozitivan avis koji bi zemlje članice kasnije na višoj razini odbacile.Vladini dužnosnici izbjegavaju detaljno govoriti o »slučaju Gotovina«, no nakon ocjene Haaga i Europske komisije vrlo će se brzo vidjeti je li hrvatska vlada učinila dovoljno u traženju odbjeglog optuženika i – što je također važno – hoće li učinkovito, na važnim adresama, prezentirati obavljeni posao, sve ono što je propustila bivša koalicijska vlada. Za ispunjavanje političkih kriterija vr
lo su važni i reforma pravosuđa, povratak izbjeglica i povrat njihove imovine kao preduvjeti za vladavinu prava u svim dijelovima države.Bruno Lopandić