Ministarstvo financija strahuje da bi zaduživanje države kod domaćih banaka "pojelo" sav njihov kreditni potencijal, dok u HNB-u veću opasnost vide u stranim kreditima koji opasno pumpaju inodug i tečaj kune

U središnjoj banci ističu kako su, uzevši u obzir i naknadna saznanja o okolnostima u kojima se utvrđuje račun financiranja države za ovu godinu, izrazili spremnost na neke dodatne poteze u smjeru povećanja prostora za financiranje proračunskog deficita. Primjerice, na odgovarajuće izmjene odluke o 35-postotnoj pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim potraživanjima. Po ocjeni HNB-a, planiranim pokretanjem operacija na otvorenom tržištu, uz odgovarajuće usporavanje aktivnosti središnje banke na deviznom tržištu, i spomenutim dodatnim mjerama, bilo bi moguće sveukupni ovogodišnji proračunski deficit isfinancirati na domaćem tržištu. HNB smatra da bi time mogao bitno usporiti daljnji porast inoduga, s manje aprecijacijskih pritisaka na tečaj kune nego u slučaju inozemnog zaduživanja.

Martina Dalić, državna tajnica Ministarstva financija, izjavila je kako je jedan od razloga zbog kojih država nije zainteresirana za domaće financiranje duga to što postoji strah da bi državne obveznice sasvim smanjile mogućnost kreditiranja ostalih sektora. Kada bi država financirala proračunski manjak na domaćem tržištu u iznosu od četiri milijarde kuna, uz HNB-ov planirani rast novčane mase od 3,5 milijarde kuna, državna tajnica tvrdi da bi na taj način država preuzela sav kreditni rast i da bi na taj način usporio gospodarski rast. Željko Rohatinski, guverner HNB-a, smatra pak da ta primjedba nije točna, jer da porast primarnog novca nema izravne veze s veličinom i strukturom plasmana banaka. Guverner HNB-a je ustvrdio da će središnja banka poduzeti potrebne mjere ako pritisci na aprecijaciju kune i pogoršanje odnosa u platnoj bilanci budu veći. "Potrebne mjere" je definirao u autorskom tekstu "Odgovorni pristup ekonomskoj politici" u sljedećem pasusu: "S druge strane, izvjesno je da bi nastavak dinamičnog zaduživanja države u inozemstvu zahtijevao poduzimanje mjera izravnog ograničavanja financijskog zaduživanja ostalih sektora na stranom tržištu kako bi se usporila dinamika rasta ukupnog inoduga. To bi moglo rezultirati vrlo restriktivnim obilježjima kreditne politike poslovnih banaka, iako više ne postoje formalna ograničenja za rast njihovih plasmana."

Nema sumnje, dakle, da će HNB povećanjem obvezne rezerve i uvođenjem kapitalne restrikcije negativno djelovati na kreditiranje poslovnih banaka i poduzeća zaduživanjem u inozemstvu. Ovakav razvoj situacije, u kojem središnja banka izravno proziva fiskalnu vlast i banke za neodgovorno ponašanje, znači pravi financijski "rat" između tih aktera. HNB je ponovno usamljen u pozivanju na odgovornost, ali to nije ništa novo.

Čudi samo to što su upravo Martina Dalić, prije dva tjedna, i Ivan Šuker, ministar financija, prije dva dana, kritički govorili o proporcionalnoj povezanosti gospodarskog rasta, rasta negativne platne bilance i inozemnog duga u Hrvatskoj u zadnjih desetak godina. Čini se kako su donijeli odluku da im to više neće smetati, kao i da će zatvarati oči pred rastom inozemnog duga, platne bilance i "čudnim" jačanjem domaće valute.