RIJEKA – Hrvatska narodna banka jučer je ponovo intervenirala na deviznom tržištu otkupivši 28,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,39 kuna za jedan euro. To je već četvrta intervencija HNB-a u zadnjih mjesec dana u cilju sprječavanja jačanja kune koje je uzrokovano prije svega velikom nelikvidnošću sustava plaćanja, što je prouzročila sama država, odnosno Ministarstvo financija, i to neplaćanjem obveza prema proračunskim korisnicima, te odlukom da će gro proračunskog deficita pokriti novim ino-zaduženjem. Za jedan euro trenutno se može dobiti oko 7,4 kuna, dok banke međusobno trguju i po tečaju 7,35 kuna za jedan euro. Ukupno je HNB u ožujku otkupio 162,7 milijuna eura, odnosno u sustav je pustio oko milijardu i 200 milijuna kuna.

Odlukom Ministarstva financija da će se veći dio proračunskog deficita od ukupno 9 milijardi kuna financirati zaduživanjem u inozemstvu, a ne kako je prvotno obećano i kako je HNB to priželjkivala, kod domaćih financijskih institucija, fiskus je dodatno izvršio pritisak na jačanje kune. Radi se o golemom potencijalnom priljevu deviza od zaduživanja, koje će trebati mijenjati u kune, a u što naravno ulazi i aktualna tranša od 500 milijuna euroobveznica koje će se utržiti na skorom 'road showu' ministra financija.

Kako bilo, HNB se mora boriti s modelom kojim je Ministarstvo financija odlučilo namiriti račun financiranja državnog proračuna od 22 milijarde kuna (dospjeli unutrašnji i ino-dug plus proračunski deficit).

– Iako je današnja cijena eura na deviznom tržištu iznad one po kojoj su se odvijale jučerašnje međubankarske transakcije, središnja banka odlučila je intervenirati u cilju što brže stabilizacije tečaja, čije su oscilacije povećane i pod utjecajem najnovijih informacija vezanih za financiranje proračunskog deficita, poručuju iz HNB-a. Ciljevi središnje banke ostaju nepromijenjeni – sačuvati stabilnost cijena, a vezano uz to i relativnu stabilnost tečaja. Monetarna projekcija za 2004. utemeljena je na procjeni da je te ciljeve moguće ostvariti uz povećanje primarnog novca za oko 10 posto, odnosno za 3,5 milijarde kuna. HNB ostaje pri tom ograničenju jer se takav rast smatra dovoljnim za praćenje predviđenog gospodarskog rasta bez otvaranja prostora za rast inflacije, što i jest osnovna zakonska obveza središnje banke – poruka je iz Ureda guvernera Rohatinskog.

Dodaje se kako je HNB spreman izvršiti određene promjene u monetarnoj politici kako bi se otvorio prostor za veće financiranje ovogodišnjeg proračunskog deficita u zemlji. To i nadalje ostaje opredjeljenje središnje banke. Na njegovoj provedbi nastavlja se raditi, kako bi se što učinkovitije provelo kad se za to stvore uvjeti, što u ovom trenutku zbog niza okolnosti nije ostvarivo, ističu u Hrvatskoj narodnoj banci, dajući do znanja da ne odustaju od svoje projekcije, iako u Ministarstvu financija takvi apeli nisu pali na plodno tlo. U ovoj godini na naplatu stiže 11 milijardi kuna unutrašnjeg duga države te još 5 milijardi inozemnog duga. Uz to, proračunski deficit iznosi 8,9 milijardi kuna. Unutar tog deficita 1,3 milijardi kuna pokrit će se kapitalnim financiranjem od privatizacije, 3,5 milijardi kuna odnosi se na HAC koji već ima ugovorene kredite u inozemstvu pa ostaje nepokriveno 4,1 milijardi kuna. Od toga bi domaće banke državu financirale samo s nešto više od milijardu kuna, a oko 3 milijarde namaknulo bi se novim kreditima u inozemstvu.