Autocesta Split-Zagreb, modernizacija željezničke pruge Split-Zagreb s nagibnim vlakovima, pripreme za turističku sezonu i najava obnove gospodarstva u Dalmaciji s posebnim naglaskom na privatizaciju "Slobodne Dalmacije", glavne su teme koje su obilježile prvih sto dana HDZ-ove Vlade pod vodstvom Ive Sanadera i o kojima će svakako ovisiti ocjena rada te Vlade u cjelokupnom mandatu aktualne vlasti.

Projekt autoceste Split-Zagreb je Sanaderova Vlada u potpunosti podržala i namjerava ispoštovati sve rokove izgradnje ugovorenih dionica za ovu godinu. To je vjerojatno jedini projekt nove Vlade koji ni u jednom trenutku nije dolazio u pitanje, unatoč velikim financijskim opterećenjima državnog proračuna, odnosno Hrvatskih autocesta. Taj projekt nije isplativ sam za sebe niti je u širem kontekstu kratkoročno rentabilan, ali je dugoročno za Dalmaciju i čitavu Hrvatsku - zbog turističkog efekta - od neprocjenjive važnosti.

Međutim, Vlada Ive Sanadera nije imala jednak stav i prema modernizaciji Hrvatskih željeznica i odlučeno je da se odustane od uvođenja trošarine na gorivo u iznosu od 60 lipa po litri koje bi išle na financiranje te modernizacije. Hrvatske željeznice su tako ostale bez predviđenih milijardu kuna potrebnih za nastavak modernizacije prema prihvaćenom programu. To znači odgađanje modernizacije nekih željezničkih trasa u kontinentalnoj Hrvatskoj, ali jednako tako i priključaka na Zadar i Šibenik u ovoj godini. Ipak, ta restrikcija nije dovela u pitanje modernizaciju pruge Split-Zagreb i uvođenje nagibnih vlakova u lipnju ove godine, tako da je "skandal" izjegnut.

To je svakako politički i gospodarsko-prometni plus za Vladu HDZ-a, ali kada je u pitanju ocjena Vladina prolongiranja ukupne modernizacije HŽ-a, tada je situacija nešto složenija. S jedne strane, sasvim je sigurno da je Hrvatskoj potrebna modernizacija HŽ-a, štoviše, dovršenje tog projekta do 2006. jedan je od uvjeta ulaska Hrvatske u Europsku uniju. To više čudi odgoda realizacije tog programa, jer Sanaderova Vlada upravo fatalistički dosljedno uklanja bilo kakve prepreke hrvatskoj kandidaturi za EU.

Iz toga se nedvosmisleno može izvući zaključak o teškim "mukama po proračunu" aktualne Vlade. Osim toga, sasvim je moguće da bi uvođenje nove trošarine na naftne derivate povećalo njihove cijene, a nova vlast očito još nije spremna za takve negativne poteze. Prema nekim spekulacijama, uvođenje trošarine na naftne derivate za financiranje modernizacije željeznice moglo bi se dogoditi već u drugoj polovici ove godine, a neki smatraju kako će se to dogoditi za godinu do dvije.

Što se tiče turističke sezone, Vlada je prije mjesec dana donijela program kojim bi se trebalo poticati turističku djelatnost i uvesti više reda u taj sektor, ali do sada nije ništa konkretnije učinjeno o tom pitanju, a u pitanje se dovode neki programi bivše Vlade, poput projekta "Sto marina" koji i nisu bili tako loši. Doduše, nije ni bilo vremena za jači turistički angažman. U svakom slučaju treba pohvaliti konačno odustajanje Vlade od slanja hrvatskih vojnika u Irak bez pokroviteljstva Ujedinjenih naroda, jer bi to bilo krajnje neodgovorno, gledano s ekonomskog spektra, prema stabilnoj turističkoj sezoni i ukupnim državnim financijama. I bez "slučaja Irak" možemo se samo Bogu moliti da nam turistička sezona uspije jer u protivnom bi državne financije došle u bezizlaznu situaciju.

Naravno, HDZ-ov slogan "Pokrenimo Hrvatsku" još uvijek nije pokrenuo dalmatinsko gospodarstvo, a kada će, ne zna se. To se, međutim, za sada ne treba uzeti kao "minus" Sanaderovoj Vladi, jer za "pokretanje" tako uništenoga gospodarstva trebaju godine, a ne tri mjeseca. Punu pažnju, međutim, treba pokloniti privatizaciji "Sunčanog Hvara" i "Slobodne Dalmacije" čiji su procesi prišli kraju baš u prvih sto dana Vlade HDZ-a. Bez dvojbe se može reći kako će ta dva privatizacijska projekta dobrim dijelom dati "pečat" radu Sanaderove Vlade. Investicijski fond Questus u čijoj Upravi sjedi i Borislav Škegro, bivši potpredsjednik Vlade, predložio je Vladi model privatizacije koji uključuje državu, lokalne vlasti, zaposlenike, lokalno stanovništvo i Katoličku crkvu u čitav projekt.

Questus za početak planira za 51 posto dionica dati 40 milijuna kuna, a u idućih pet godina uložiti 185 milijuna kuna. "Ugovor o zajedničkom pothvatu" koji je Škegro predložio Vladi sasvim sigurno je briljantno i do u detalje zamišljen. Ipak, treba podsjetiti kako je nekadašnja ponuda "Termi Čatež" ukupno težila 400 milijuna kuna, ali je odbijena kao "nehrvatska". Vlada je Questusu kao uvjet postavila zadržavanje svih radnika, a sve govori u prilog tome da će taj projekt biti realiziran. Bude li sve teklo bez skanadala, nema sumnje da će i takva privatizacija Sunčanog Hvara od javnosti biti ocijenjena pozitivno.

Javnost će posebno pažljivo pratiti privatizaciju "Slobodne Dalmacije". U HDZ-u su svjesni kako bi im još jedan privatizacijski skandal s njihovom krivnjom tehnološki i financijski uništenom "Slobodnom" bio preveliki krimen. Nakon okončanja natječaja čini se kako je u igri ostao samo Europapress holding s ponudom ukupno teškom 535 milijuna kuna. Ako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja da pozitivno mišljenje EPH za kupnju "Slobodne", makar se radilo i o strogo uvjetnom "avisu", Vlada Ive Sanadera neće imati mnogo izbora. U slučaju da ne prihvati EPH-ovu ponudu, naime, od Vlade bi bilo korektno "Slobodnoj" na račun uplatiti 300 do 400 milijuna kuna kako bi mogla voditi ravnopravnu tržišnu utakmicu, jer se u ponovljenom natječaju sasvim sigurno ne bi mogla dobiti ni približno tako financijski dobra ponuda.

Premijer Ivo Sanader dobro poznaje probleme Dalmacije i zna mentalitet toga kraja. Za sada njegova Vlada većinom podržava strateške projekte naslijeđene od bivše Vlade vezane za Dalmaciju, a uskoro će morati donijeti i vrlo važne odluke izravno vezane za gospodarstvo i egzistenciju brojnih radnika u toj regiji. Nije tajna da je s mandatom aktualne Vlade i relativno veliki broj državnih dužnosnika i članova državne upravo došao iz Dalmacije, te je i iz toga vidljiva "dalmatinska" orijentacija nove vlasti, a vrijeme će pokazati je li to nastavak "zavičajne" politike HDZ-a ili odabir kvalitetnih kadrova. U prvih sto dana vladanja nove Vlade Dalmacija nije loše prošla, dapače. Možemo se samo nadati da će se takav odnos vladajuće stranke prema gospodarski uništenoj Dalmaciji i nastaviti.