Vjesnik: 31. 03. 2004.
Suđenjem u Karlovcu izbjegnuta suodgovornost hrvatske vlasti za Abdićeve zločine
Fikret Abdić je prvi hrvatski državljanin kojeg je hrvatsko pravosuđe osudilo za ratne zločine / Tuđman naredio Valentiću da istražnog suca u slučaju Fikretova brata Muhameda Abdića poduči provođenju državne politike
ZAGREB, 30. ožujka – Rasprava Vrhovnog suda u povodu žalbe Fikreta Abdića Babe na presudu Županijskog suda u Karlovcu, kojom je osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina nad civilnim stanovništvom u njegovoj fantomskoj »autonomnoj pokrajini zapadna Bosna«, podsjetila je na činjenicu da je riječ o prvoj presudi za ratni zločin počinjen devedesetih godina koju je hrvatsko pravosuđe izreklo hrvatskom državljaninu. Presuda na koju se Abdić žali izrečena je 2002., da bi godinu kasnije riječki sud izrekao osuđujući presudu za ratni zločin protiv, u Hrvatskoj daleko razvikanijih, Tihomira Oreškovića i Mirka Norca.
Abdiću se u Hrvatskoj sudilo na temelju optužnice koju je protiv njega još 1995. podiglo Više javno tužilaštvo u Bihaću. No, sve do 2001. hrvatsko je pravosuđe odbijalo izručiti ili pokrenuti proces protiv Abdića, jer je imao hrvatsko državljanstvo. Ta je formalna izlika trebala spriječiti mogućnost da, preko procesa Abdiću, u javnost procure potvrde o snažnoj podršci koju je on dobivao iz hrvatskog državnog vrha za svoj propali ratno-politički projekt.
Prijepis sjednice VONS-a od 19. rujna 1993. u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, koji je već objavljivan u našim medijima, otkriva kako je sve vrh hrvatske države pomagao Abdiću, zašto, te kako je on dobio hrvatsko državljanstvo. Na sjednici kojom je predsjedao hrvatski predsjednik Franjo Tuđman – a nazočili su joj premijer Nikica Valentić, ministar obrane Gojko Šušak, ministar policije Ivan Jarnjak, glavni MORH-ov logističar Ivan Čermak, glavni Vladin pregovarač s pobunjenim Srbima Slavko Degoricija, predstojnik Ureda predsjednika Hrvoje Šarinić i tada visoki Vladin dužnosnik Vladimir Šeks – odlučeno je da hrvatska država mora omogućiti opskrbu Abdićeve vojske u Cazinskoj krajini, bez obzira na to što Abdić trguje s pobunjenim hrvatskim Srbima, što njegovi ljudi u Hrvatskoj švercaju oružjem...
Sjednica se održala samo dva mjeseca nakon što je Fikret Abdić proglasio autonomiju zapadne Bosne. Tuđman je u uvodu obrazložio da je pomoć Abdiću nužna kako bi se spriječila mogućnost da se tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović dogovori sa Srbima o tom području uz Hrvatsku.
Hrvoje Šarinić je prenio predsjedniku Tuđmanu da je hrvatska policija zatvorila Fikretova brata Muhameda pod sumnjom da je sudjelovao u švercu. Tuđman se izravno upleo u rad pravosuđa, zatraživši od premijera Nikice Valentića da se istražnog suca u slučaju Muhameda Abdića uvjeri da provodi državnu politiku.
Ministar policije Ivan Jarnjak otvoreno je ustvrdio da se Abdićevi ljudi u Hrvatskoj bave švercom oružja i da to nekako treba regulirati. Ministar obrane Gojko Šušak sve je već dogovorio s Fikretom Abdićem i kazao Jarnjaku da će mu Abdić dostaviti popis ljudi koji u Hrvatskoj rade za njega i da se te ljude neće dirati.
Dakako, te činjenice nisu razmatrane na karlovačkom procesu, na čiji se ishod Abdić žalio. Jer da jesu, hrvatsko bi se pravosuđe našlo pred preteškim zaključkom da je hrvatska vlast, barem moralno, suodgovorna za otvaranje Abdićevih logora u kojima je smrtno stradalo četvero, a mučenjem ozlijeđeno stotinjak ljudi.
Željko Peratović
Odluka o Abdićevoj žalbi - naknadno
Vrhovni je sud u utorak odlučivao o žalbi nekadašnjeg čelnika samoproglašene »autonomne pokrajine zapadne Bosne« Fikreta Abdića, kojeg je Županijski sud u Karlovcu 2002. godine osudio na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima. Peteročlano vijeće Vrhovnog suda, kojim je predsjedao Milan Gudelj, odluku o žalbi donijet će naknadno.
Abdić traži da Vrhovni sud ukine presudu i vrati predmet na ponovno suđenje u Karlovac ili da donese oslobađajuću presudu. Državno odvjetništvo traži da se Abdićeva žalba odbije kao neosnovana.
Optužnica je teretila Abdića da je, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, proglasio »autonomnu pokrajinu zapadna Bosna« i kao vrhovni zapovjednik tzv. narodne obrane zapadne Bosne, od 1993. do 1995. godine, naredio, planirao i organizirao otvaranje logora na području Velike Kladuše. Optužnicu je 1996. godine podiglo Više javno tužilaštvo u Bihaću, a odlukom hrvat
skog Vrhovnog suda postupak je, na temelju sporazuma Hrvatske i BiH, 2001. godine preuzelo hrvatsko pravosuđe.Abdić tvrdi da je postupak protiv njega montiran i traži da se sasluša još 482 svjedoka. Državno odvjetništvo navodi kako je dokazano da je Abdić bio apsolutni gospodar civilne i vojne vlasti u »AP zapadna Bosna«, te da je svoje političke protivnike i ratne zarobljenike iz 5. korpusa Armije BiH slao u logore, gdje su fizički i psihički zlostavljani. Abdić je znao što se u logorima događa, kaže tuži
teljstvo.U postupku na karlovačkom Županijskom sudu Abdić nije pokazao kajanje. U presudi, Županijski sud naveo je kako se pokazalo da gospodari rata imaju nesagledivu moć, pa su stoga odgovorniji od neposrednih počinitelja zločina.
Biljana Bašić