Vjesnik: 01. 04. 2004.

Hoće li BiH tražiti odštetu od Republike Hrvatske

Šestorica se optuženih, navodno, terete za zločine nad Bošnjacima i za kriminalni pothvat kojem je cilj bio etničko čišćenje dijela teritorija BiH i njegovo pripajanje Hrvatskoj / Sukob između HVO-a i Armije BiH navodno je označen kao međunarodni, s golemim utjecajem službenoga Zagreba, preciznije predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška

SARAJEVO, 31. ožujka – Elektronički su mediji u BiH u srijedu objavili da su predstavnici Haaškog suda hrvatskom Ministarstvu pravosuđa predali kopije četiriju zapečaćenih optužnica za koje postupak u Sarajevu traje već dva tjedna, te da je hrvatsko ministarstvo upućeno na daljnje postupanje u povodu tih optužnica. Navedeno je da su sva četvorica optuženika upoznata sa sadržajem optužnice i da su dragovoljno pristali pojaviti se pred Haaškim sudom.

Mediji u BiH prenijeli su i navode iz priloga Hrvatske televizije o tome da je Haaški sud optužio šestoricu bosansko-hercegovačkih Hrvata prema individualnoj i zapovjednoj odgovornosti za zločine počinjene tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH 1993. godine.

Međutim, službeni sarajevski izvori nisu do srijede rano poslijepodne potvrdili postojanje takvih optužnica, a očito se na diskreciji inzistiralo da se ne bi ugrozio postupak dragovoljne predaje.

Goran Mihaljević, časnik za vezu Predsjedništva BiH s Haaškim sudom ranije je izjavio da će optužnice, kada budu potvrđene, biti prvo dostavljene Uredu za vezu, a zatim predane nadležnim tijelima vlasti u BiH. No, takva procedura nije provedena jer je riječ o zapečaćenim optužnicama. Neki su hrvatski mediji objavili tvrdnje da će Haag dostaviti optužnice Uredu visokog predstavnika (OHR) Paddyja Ashdowna, odakle bi onda bile poslane u Zagreb, jer su optuženici hrvatski državljani, a neki od njih imaju i prebivalište u Republici Hrvatskoj.

No, to je bila dezinformacija. Kako nam je kazao glasnogovornik Ashdownova ureda Mario Brkić, takve su spekulacije posve neutemeljene, jer u ovom slučaju može biti riječ samo o bilateralnoj suradnji ovlaštenih tijela BiH i Hrvatske, te da optužnice nisu dostavljane posredovanjem OHR-a.

Bosansko-hercegovački ministar pravde Slobodan Kovač kazao je u srijedu Vjesniku da također službeno nije upoznat s dolaskom novih optužnica u BiH. »O dolasku optužnica sam informiran putem novina, no logična pravna procedura upućuje na to da će optužnice, ako i kada dođu, biti upućene ovlaštenom tužiteljstvu koje će zatim procijeniti daljnje korake, odnosno kome ti pravni akti trebaju biti predani«. Službenu potvrdu da su optužnice već predane vlastima BiH nismo uspjeli dobiti ni u bosansko-hercegovačkom Uredu za vezu s Haaškim sudom niti u Državnom tužiteljstvu BiH.

O imenima potencijalnih optuženika mediji u Hrvatskoj i BiH već tjednima nagađaju. Dakle, uz generale Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka, svojedobno načelnike Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO), na popisu su navodno bivši premijer »Herceg-Bosne« Jadranko Prlić, bivši šef Uprave vojne policije HVO-a Valentin Ćorić, te nekadašnji ministar obrane u ratu samoproglašene hrvatske republike na teritoriju BiH Bruno Stojić. Ime šestog optuženika navodno je najstroža tajna, a spominju se bivši predsjednik HDZ-a BiH Božo Rajić te ratni šef povjerenstva za razmjenu zarobljenika HVO-a Berislav Pušić, koji je ovih dana otputovao u Ljubljanu na liječenje.

U optužnicama se oni, kako se tvrdi, terete za zločine nad Bošnjacima i za kriminalni pothvat kojem je cilj bio etničko čišćenje dijela teritorija BiH i njegovo pripajanje Hrvatskoj. Posebno su zanimljive navodne kvalifikacije sukoba između HVO-a i Armije BiH kao međunarodnog, s golemim utjecajem službenoga Zagreba, preciznije tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška. Svi su oni navodno bili, uključujući i pokojnog predsjednika »Herceg-Bosne« Matu Bobana, dio zajedničkog zločinačkog pothvata s ciljem pripajanja Republici Hrvatskoj dijelova BiH, i to onih u sklopu granica »Banovine Hrvatske«.

Neke od tih političkih kvalifikacija već su spominjane u presudama Haaškog suda, poput prvostupanjske presude generalu Tihomiru Blaškiću.

Zanimljivo je da neki elektronički mediji u BiH već nagađaju da bi – ako se spomenute kvalifikacije iz optužnica o ulozi Hrvatske u ratu u BiH dokažu na sudu – BiH, slično kao što je već učinila protiv SRJ tužeći je za agresiju i genocid, i od Republike Hrvatske mogla tražiti ratnu odštetu.

Alenko Zornija