Vjesnik: 01. 04. 2004.
Hoće li BiH tražiti odštetu od Republike Hrvatske
Šestorica se optuženih, navodno, terete za zločine nad Bošnjacima i za kriminalni pothvat kojem je cilj bio etničko čišćenje dijela teritorija BiH i njegovo pripajanje Hrvatskoj / Sukob između HVO-a i Armije BiH navodno je označen kao međunarodni, s golemim utjecajem službenoga Zagreba, preciznije predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška
SARAJEVO, 31. ožujka – Elektronički su mediji u BiH u srijedu objavili da su predstavnici Haaškog suda hrvatskom Ministarstvu pravosuđa predali kopije četiriju zapečaćenih optužnica za koje postupak u Sarajevu traje već dva tjedna, te da je hrvatsko ministarstvo upućeno na daljnje postupanje u povodu tih optužnica. Navedeno je
da su sva četvorica optuženika upoznata sa sadržajem optužnice i da su dragovoljno pristali pojaviti se pred Haaškim sudom.Mediji u BiH prenijeli su i navode iz priloga Hrvatske televizije o tome da je Haaški sud optužio šestoricu bosansko-hercegovačkih Hrvata prema individualnoj i zapovjednoj odgovornosti za zločine počinjene tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH 1993. godine.
Međutim, službeni sarajevski izvori nisu do srijede rano poslijepodne potvrdili postojanje takvih optužnica, a očito se na diskreciji i
nzistiralo da se ne bi ugrozio postupak dragovoljne predaje.Goran Mihaljević, časnik za vezu Predsjedništva BiH s Haaškim sudom ranije je izjavio da će optužnice, kada budu potvrđene, biti prvo dostavljene Uredu za vezu, a zatim predane nadležnim tijelima vlasti u BiH. No, takva procedura nije provedena jer je riječ o zapečaćenim optužnicama. Neki su hrvatski mediji objavili tvrdnje da će Haag dostaviti optužnice Uredu visokog predstavnika (OHR) Paddyja Ashdowna, odakle bi onda bile poslane u Zagreb, jer
su optuženici hrvatski državljani, a neki od njih imaju i prebivalište u Republici Hrvatskoj.No, to je bila dezinformacija. Kako nam je kazao glasnogovornik Ashdownova ureda Mario Brkić, takve su spekulacije posve neutemeljene, jer u ovom slučaju može biti riječ samo o bilateralnoj suradnji ovlaštenih tijela BiH i Hrvatske, te da optužnice nisu dostavljane posredovanjem OHR-a.
Bosansko-hercegovački ministar pravde Slobodan Kovač kazao je u srijedu Vjesniku da također službeno nije upoznat s dolaskom novih optužnica u BiH. »O dolasku optužnica sam informiran putem novina, no logična pravna procedura upućuje na to da će optužnice, ako i kada dođu, biti upućene ovlaštenom tužiteljstvu koje će zatim procijeniti daljnje korake, odnosno kome ti pravni akti trebaj
u biti predani«. Službenu potvrdu da su optužnice već predane vlastima BiH nismo uspjeli dobiti ni u bosansko-hercegovačkom Uredu za vezu s Haaškim sudom niti u Državnom tužiteljstvu BiH.O imenima potencijalnih optuženika mediji u Hrvatskoj i BiH već tjednima nagađaju. Dakle, uz generale Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka, svojedobno načelnike Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO), na popisu su navodno bivši premijer »Herceg-Bosne« Jadranko Prlić, bivši šef Uprave vojne policije HVO-a Valentin Ćorić, te nekadašnji ministar obrane u ratu samoproglašene hrvatske republike na teritoriju BiH Bruno Stojić. Ime šestog optuženika navodno je najstroža tajna, a spominju se bivši predsjednik HDZ-a BiH Božo Rajić te ratni šef povjerenstva za razmjenu zarob
ljenika HVO-a Berislav Pušić, koji je ovih dana otputovao u Ljubljanu na liječenje.U optužnicama se oni, kako se tvrdi, terete za zločine nad Bošnjacima i za kriminalni pothvat kojem je cilj bio etničko čišćenje dijela teritorija BiH i njegovo pripajanje Hrvatskoj. Posebno su zanimljive navodne kvalifikacije sukoba između HVO-a i Armije BiH kao međunarodnog, s golemim utjecajem službenoga Zagreba, preciznije tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška. Svi su oni navodno b
ili, uključujući i pokojnog predsjednika »Herceg-Bosne« Matu Bobana, dio zajedničkog zločinačkog pothvata s ciljem pripajanja Republici Hrvatskoj dijelova BiH, i to onih u sklopu granica »Banovine Hrvatske«.Neke od tih političkih kvalifikacija već su spominjane u presudama Haaškog suda, poput prvostupanjske presude generalu Tihomiru Blaškiću.
Zanimljivo je da neki elektronički mediji u BiH već nagađaju da bi – ako se spomenute kvalifikacije iz optužnica o ulozi Hrvatske u ratu u BiH dokažu na sudu – BiH, slično kao što je već učinila protiv SRJ tužeći je za agresiju i genocid, i od Republike Hrvatske mogla tražiti ratnu odštetu.
Alenko Zornija