Haški kamen kušnje za hrvatsku politiku ulazi u završnu fazu. Jučer prispjele četiri optužnice za hrvatske državljane kojima ih se tereti za ratne zločine u Bosni i Hercegovini dio su završnog paketa optužnica koje Tužiteljstvo Haškog tribunala mora isporučiti do kraja godine. Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić i Jadranko Prlić potvrdili su, sami ili putem svojih odvjetnika, da će otputovati u Haag. Kao i u slučaju generala Čermaka i Markača, sve ide ustaljenim, zakonodavnim, putem bez miješanja Vlade i dodatnog politiziranja slučajeva.

No, premijeru Ivi Sanaderu nije lako. Nad glavom mu vise dva mača povezana s Haagom, od kojih svaki, ako se otrgne kontroli, može dovesti do slabljenja njegove pozicije i Vlade u cjelini. Najprije, jučer je konačno postignut kompromis vlasti i opozicije da Hrvatski sabor raspravlja o »političkim inkriminacijama haških optužnica«. HDZ je konačno popustio, pristajući na raspravu koja mu može zakomplicirati život.

Logično se zapitati zašto opozicija, među kojom je najgorljiviji HSS, inzistira na toj raspravi. Zar nije o načelnim stavovima koji se tiču Domovinskog rata i optužnica za ratne zločine do sada sve rečeno? Između ostaloga i to da politika ne može »krojiti« optužnice, kakve god one bile, jer je jedino Sud mjesto na kojem se one mogu pobijati. Također, da dignitet Domovinskom ratu ne može oduzeti niti jedna formulacija u optužnici, te da krivnja za ratne zločine može biti jedino konkretna i pojedinačna. Ali, očito, dio oporbe smatra da je ova tema više nego idealna da se poljulja HDZ. Polaze od pretpostavke da bi se u takvoj raspravi zastupnici vladajuće stranke izletjeli s izjavama, koje bi dovele u pitanje nastojanja vodstva HDZ-a da haški posao odradi što je moguće tiše skrivajući razlike između onoga što čine i onoga što stvarno misle. I o Haškom sudu i o optužnicama. Osim toga, bio bi to revanš HDZ-u koji je upravo na haškoj problematici iz opozicijskih kupa vadio mast bivšoj vladajućoj koaliciji.

A upravo je avis onaj drugi kamen koji stoji oko Sanaderova vrata. Unatoč ohrabrujućem stavu vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta glede hrvatske kandidature, o kojem se danas treba izjasniti i sam Europski parlament, unatoč naglašenom Sanaderovom optimizmu o stizanju pozitivnog proljetnog avisa, šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger nas ipak prizemljuje. Poanta je njegove izjave da se Europska komisija neće moći oglušiti na izvještaj iz Haaga o stupnju suradnje s Hrvatskom, a ovaj pak zavisi, potvrđuju i haški izvori, o generalu Gotovini. Drugim riječima, ne pojavi li se on uskoro pred sucima Haškog suda, upitna je pozitivna intonacija avisa Europske komisije.

Ne stigne li pozitivan avis iz Bruxellesa do travnja, kako se nada Sanader, ili do lipnja, što je isto moguće, premijer će doživjeti poraz koji bi ga mogao dobro uzdrmati i na domaćem planu gdje se još uvijek ne vide pomaci najavljeni od vladajuće garniture. Dugovi se naprosto moraju platiti.