ZBOG RASTUĆE INOZEMNE ZADUŽENOSTI HRVATSKA NARODNA BANKA TRAŽI SABORSKU RASPRAVU O DUGU

Konačan model novog državnog zaduživanja znat će se nakon završetka prvog dijela pregovora s MMF-om oko novog stand-by aranžmana. Prva runda pregovora očekuje se nakon Uskrsa, a druga u svibnju

ZAGREB – Inozemni dug Hrvatske premašio je 25 milijarda dolara i iznosi 82 posto prošlogodišnjeg BDP-a. Država se u ovoj godini zadužuje za još 20,8 milijarda kuna, a iako su se iz Ministarstva financija najavljivala samo zaduženja unutar zemlje, Vlada pritisnuta financijskim obvezama posegnut će i za zaduživanjem u inozemstvu. Ekonomski analitičari stoga upozoravaju kako bi već sredinom godine zaduženost zemlje mogla dosegnuti čak 85 posto BDP-a. Hrvatska narodna banka, bude li morala poduzimati mjere kapitalne restrikcije u cilju obuzdavanja daljnjeg rasta inozemnog duga, kako je najavio njen guverner Željko Rohatinski, zatražit će saborsku raspravu.

Bilo bi korisno, kako je kazao Rohatinski, da Sabor raspravi problem rasta inozemnog duga i njegove posljedice na ukupnu ekonomsku situaciju u zemlji. No, guverner je svjestan da središnja banka nema ingerencije planirati takvu vrstu rasprave u Saboru, niti može predložiti njeno održavanje saborskim zastupnicima.

Središnju banku najviše brine planirani deficit za tekuću godinu od 4,5 posto, iako je prvotno planirano 3,8 posto. Premda je razlika u planiranom deficitu naizgled mala, riječ je zapravo o oko 1,4 milijarde kuna, odnosno 200 milijuna eura što je 40 posto više od planiranog godišnjeg porasta primarnog novca prema planovima središnje banke.

Deficit središnje države, prema posljednjim podacima, iznosi 5,255 milijardi kuna bez 1,3 milijarde kuna privatizacijskih prihoda. Tom deficitu treba pridodati i oko pet milijardi kuna ovogodišnje otplate inozemnog duga. Na domaćem tržištu, pak, država s bankama treba dogovoriti refinanciranje starih kredita od 12,8 milijarda kuna. Dio dugova države planira se pokriti prihodima od prodaje obveznica, dok bi dio sredstava posudila od domaćih banaka. Kako bi se te obveze realizirale, država će se zadužiti za dodatnih 20,8 milijarda kuna.

U strukturi tog novog zaduženja za vraćanje dijela obveza koje premašuju 22 milijarde kuna, nalazi se 6,8 milijarda kuna očekivanih prihoda od prodaje 500 milijuna euroobveznica i 25 milijarda jena samuraj-obveznica. Ostatak od 14 milijarda kuna posudio bi se od banaka. No, konačan model novog državnog zaduživanja znat će se nakon završetka prvog dijela pregovora s MMF-om oko novog stand-by aranžmana. Prva runda pregovora u trajanju od dva tjedna s Misijom MMF-a očekuje se nakon Uskrsa, a druga tijekom svibnja.