ZAGREB - Uoči jučerašnjeg trilateralnog sastanka u Puli, gdje su se Slovenija, Italija i Hrvatska trebale dogovoriti oko pitanja zaštite i ribolova na Jadranu, Europska je komisija u Bruxellesu zatražila od hrvatske diplomacije da odgodi primjenu Zaštićene ekološko-ribolovne zone (ZERP) koja bi, prema saborskoj odluci, trebala stupiti na snagu u listopadu ove godine. Taj je zahtjev hrvatskoj veleposlanici pri Europskoj uniji Mirjani Mladineo iznio glavni direktor Uprave za vanjske odnose Europske komisije Eneko Landaburu.

— Ako trilateralni razgovori o zaštiti i ribolovu na Jadranu završe neuspješno, hoće li to značiti da naši brodovi od 1. listopada neće smjeti ulaziti u hrvatski ZERP? — bio je izravan Landaburu u razgovoru s hrvatskim izaslanstvom, podsjetivši Zagreb na to da je još na snazi zaključak Vijeća ministara EU-a od prošle godine po kojemu je Hrvatska proglašenjem zaštićene zone na Jadranu postala europski slučaj. Podsjetimo, već dan nakon saborske odluke o ZERP-u Italija je službeno zatražila EU-ovu diplomatsku i političku intervenciju protiv Hrvatske kako bi se "uspostavili normalni kanali suradnje na Jadranu".

Najnovija nedvojbena poruka EK o odgodi ZERP-a kao "najboljem rješenju" došla je u vrlo delikatnom trenutku, kad se u Bruxellesu dovršava avis o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Uniji. U finaliziranju političkog dijela avisa, Europska komisija još uvijek pomno prati mnoga aktualna hrvatska pitanja i "slučajeve", pa tako i odnose sa susjednom Italijom i Slovenijom, poglavito tijek i ishod trilateralnih dogovora o zaštiti i ribolovu na Jadranu koji su, nakon Trsta i Portoroža, jučer održani u Puli.

Nema sumnje da u takvom oblikovanju stavova i zahtjeva EK glavnu ulogu ima Italija kao utjecajna članica Unije, ali i kao država koja je izravno zainteresirana za definiranje ekološke i ribolovne politike na Jadranu. Slobodna je još u siječnju, uoči sastanka kvadrilaterale u Brdu kod Kranja, objavila provjerenu informaciju da je stav talijanske vlade i premijera Berlusconija kako bi Hrvatska trebala odustati od zaštićenog pojasa ili ga odgoditi dok se ne postigne multilateralni dogovor svih jadranskih država zainteresiranih za ekološko-ribolovna pitanja. Nije trebalo dugo čekati da takav stav Italije preraste u službeni zahtjev Europske komisije što ga je prije nekoliko dana, na zatvorenom sastanku u Bruxellesu, hrvatskoj diplomaciji priopćio šef Uprave za vanjske odnose EK zatraživši odgodu ZERP-a.

Kako će na taj neugodni eksplicitni zahtjev EK reagirati hrvatska Vlada? U Ministarstvu vanjskih poslova izvori dobro upućeni u ovu problematiku tvrde da Hrvatska nije u situaciji da daje konkretne odgovore tipa da ili ne. Pokušat će se do zadnjeg časa kupovati vrijeme, jer bi najavom odgode ZERP-a Sanaderova Vlada otvorila sebi front unutarnjopolitičkih napetosti, a ako pak izravno odbije zahtjev EK, to ne bi ostalo bez utjecaja na bruxelleski tim koji sastavlja avis.