Vjesnik: 20. 04. 2004.
Mijenja li se vodstvo HDZ-a BiH uz potporu iz Zagreba
Oko 90 članova Središnjeg odbora HDZ-a BiH pismeno su zatražili da se održi izvanredna sjednica, a glavni razlog je nezadovoljstvo načinom provedbe stranačke programske deklaracije i socijalno-gospodarskog programa
SARAJEVO, 19. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Dugo najavljivani sukob za vlast unutar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH mogao bi se dogoditi vrlo skoro. Oko 90 članova Središnjeg odbora te najjače hrvatske stranke u BiH pismeno su zatražili da se već ovog mjeseca održi njegova izvanredna sjednica. Glavni razlog je nezadovoljstvo načinom provedbe HDZ-ove programske deklaracije i socijalno-gospodarskog programa. Izražava se i golemo nezadovoljstvo načinom sudjelovanja HDZ-a u izvršnoj vlasti na razini Federacije i države BiH, te se tvrdi da je skupina aktualnih čelnika, poput Dragana Čovića, Bariše Čolaka i Nike Lozančića privatizirala HDZ BiH, postavljajući na ključna mjesta njima podobne, ali najčešće ne i sposobne ljude.
Nezadovoljnici tvrde da bi ta loša politika mogla dovesti do poraznog rezultata po HDZ na općinskim izborima koji bi se u BiH trebali održati u listopadu. Ukupno stanje u HDZ-u BiH ocijenjeno je lošim, te se najavljuje da će spomenuti članovi Središnjega odbora zahtijevati odstupanje sadašnjega vodstva stranke i nove unutarstranačke izbore.
U ime nezadovoljnih, do sada je javno govorio Štefo Masatović, inače predsjednik Zajednice izbjeglih i prognanih Hrvata iz BiH, koji je zbog spomenutih razloga podnio ostavku na članstvo u Središnjem odboru stranke.
U izjavi za sarajevski Dnevni avaz, Masatović je kazao da su ljudima koji su trenutno čelu stranke važni prije svega osobni interesi. Čolak, Ćović i Lozančić su »svojim kanalima« na mjesta u vlasti Federacije BiH i države instalirali loša kadrovska rješenja, ljude iz svojih lobija, a ne one koji su sposobni. »Rezultat toga je činjenica da se ne provodi socijalno-privredni program na osnovu kojeg smo dobili vlast. Ništa nije realizirano. Sve više ljudi je na ulicama, bez zarade i uvjeta za život. Hrvati su do sada bili u boljoj ekonomskoj situaciji od ostalih naroda, ali su zahvaljujući nesposobnosti odgovornih i oni na lošoj razini … U HDZ-u postoje čestiti i sposobni ljudi koji su spremni riješiti te probleme. Mi koji želimo štititi interes Hrvata nećemo dopustiti da su interesi pojedinaca iznad interesa stranke i naroda«, rekao je Masatović.
Na sličan način razmišljaju i brojni drugi članovi HDZ-a BiH, no oni zasad govore pod uvjetom zadržavanja diskrecije. »U HDZ-u je sve više onih koji izražavaju nezadovoljstvo. Pitanje je dana kad će doslovno puknuti. Bivši časnici najavljuju, doduše kad su u alkoholiziranom stanju, da će sve iz one zgrade u kojoj je sjedište HDZ-a izbaciti na ulicu«, priča Vjesnikov sugovornik dobro upućen u zbivanja unutar HDZ-a BiH.
Stvari su se navodno zakomplicirale i nakon što je Ante Jelavić, smijenjeni predsjednik HDZ-a BiH, ali još uvijek lider moćne struje u ovoj stranci, završio u pritvoru Državnog suda BiH zbog optužbi za pronevjere novca iz Hrvatske za pomoć Hrvatima u BiH. Jelavić, navodno, sve teže podnosi uvjete zatočenja i ogorčen je na aktualno vodstvo HDZ-a BiH, jer, po njegovom mišljenju, nisu adekvatno reagirali u njegovom slučaju.
Dobre šanse da u predstojećim frakcijskim borbama u HDZ-u ispliva na površinu kao budući lider ima Martin Raguž, trenutačno predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Raguž vodi relativno umjerenu struju nezadovoljnih, a podržavaju ga aktualni federalni ministar obrane Miroslav Nikolić i utjecajni član HDZ-a iz Mostara Josip Merdžo.
Raguž, kako se tvrdi, uživa potporu i međunarodne zajednice u BiH jer se nije zaboravio njegov reformski kurs u vrijeme kad je predvodio Vijeće ministara BiH. Snažnu potporu uživa i u Zagrebu, jer se u hrvatskom HDZ-u procjenjuje da Raguž ima šanse u HDZ-u BiH izvesti slične promjene kakve je napravio Ivo Sanader u svojoj stranci.
Očekuje se da bi Raguž, ukoliko preuzme kormilo HDZ-a BiH, mogao pozvati neke sposobne kadrove koji su u međuvremenu maknuti iz političkog života BiH, poput bivšeg čelnika Privatizacijske agencije u Federaciji Bih Velimira Lovrića. Zanimljivo je da je sam Raguž, u nedavnom intervjuu banjalučkim Nezavisnim najavio da uskoro »preuzima veći angažman u HDZ-u BiH«.
»Postoje još oni koji ne mogu prepoznati da je stranka javno dobro i da prvo treba služiti tom javnom dobru, a onda voditi računa o osobnim interesima. Po mom mišljenju, to će biti kriteriji na kojima će se pokazati je li HDZ vjerodostojna politička opcija, kazao je tada Raguž, dodajući da HDZ valja profilirati kao reformističku stranku desnog centra. U aktualnom vodstvu HDZ-a BiH, u rijetkim javnim istupima, očito nastoje prikazati utjecaj nezadovoljnika kao razmjeno mali, da su i ranije pokušaji izazivanja raskola završili neuspjehom te da je jedini motiv kritika na račun sadašnjeg stranačkog vodstva želja da se po svaku cijenu preuzme vlast.
Alenko Zornija