Ministrica Vesna Škare Ožbolt inicijativu HSP 1861. pripisuje sebi i svojoj stranci DC-u tvrdnjom da kao saborska zastupnica nikad nije dobila nikakav odgovor na svoj prijedlog, premda je opće poznato da ona ni njena stranka nikada nisu ni riječ javno iznijeli o tom problemu čudovišne pljačke koju je provodila država, pljačke koja je nadmašila i onu pretvorbenu i privatizacijsku... HSP 1861. je u ožujku 2002. na temelju Zakona o Državnom odvjetništvu zatražio da to državno tijelo podigne prijedlog za zaštitu zakonitosti jer Fina, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i Centar za automatsku obradu podataka ne provode Zakon o zateznim kamata u obračunskom sustavu Republike Hrvatske

Pod pritiskom očekivanog objavljivanja avisa Europske komisije za Republiku Hrvatsku, Sanaderova vlada je na vrat na nos odlučila prekinuti s dosadašnjom bezdušnom sudsko-državnom pljačkom koja traje dvanaestu godinu zaredom, a odnosi se na nezakonitu i protuustavnu primjenu zakona o zateznim kamatama koja je uništila desetke tisuća privrednih subjekata, malih poduzetnika, dužnika i poreznih obveznika.

Od političkih stranka u Republici Hrvatskoj jedino je HSP 1861 u javnost i pred nadležnim sudskim i državnim tijelima sustavno iznosio tu protuustavnu i nezakonitu državnu praksu, ali su nadležni, poput dosadašnjeg predsjednika uprave Fine Đure Popijača, neargumentirano i bahato odgovarati “da je stajalište HSP 1861. nestručno i politički promašeno” (Novi list, 10. svibnja 2002.) ili “da smo nakon razmatranja vaših navoda u podnesku utvrdili da u konkretnom slučaju ne postoje zakonski uvjeti pretpostavke za naše postupanje”, kako nam je odgovoreno u ime Državnog odvjetništva u dopisu od 22. travaja 2002. godine.

Nepošteno je od sadašnje ministrice Vesne Škare Ožbolt da tu inicijativu HSP 1861 danas pripisuje sebi i svojoj stranci DC-u tvrdnjom da kao saborska zastupnica nikad nije dobila nikakav odgovor na svoj prijedlog, premda je opće poznato da ona ni njena stranka nikada nisu ni riječ javno iznijeli o tom problemu čudovišne pljačke koju je provodila država, pljačke koja je nadmašila i onu pretvorbenu i privatizacijsku.

HSP 1861. je u ožujku 2002. godine na temelju Zakona o Državnom odvjetništvu zatražio da to državno tijelo podigne prijedlog za zaštitu zakonitosti jer Fina, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i Centar za automatsku obradu podataka (CAOP), ne provode Zakon o zateznim kamata u obračunskom sustavu Republike Hrvatske.

Bivši ZAP, sada Fina, Porezna upreva i druge financijske institucije godinama nisu primjenjivali članak 2. i 3. Zakona o zateznim kamatama (NN br. 28/96), Vladinu uredbu o visini stope zatezne kamate s primjenom od 1. travnja 1994. (NN br. 22/94), kao ni prijedlog Ministarstva financija od 12. listopada 2001. Vladi za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 3. Zakona o zateznim kamatama.

Takvo je tumačenje dalo i Ministarstvo financija, aktom klasa: 450-14-/0l-01/25, Ur. broj: 513-11-/0l-2 od 12. listopada 2001., kao prijedlog Vladi za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 3. Zakona o zateznim kamatama (NN br. 28/96). Odredbom članka 3. st.l. Zakona o zateznim kamatama propisano je da se kamata za rezdoblje kraće od godinu dana računa primjenom konformnog načina obračuna.

To znači da se po isteku obračunskog razdoblja zatezna kamata pripisuje glavnici, a kod izračuna se primjenjuje kalendarska godina 365 odnosno 366 dana. Iz navedene odredbe jasno i neprijeporno proizlazi da zakonodavac ne dopušta primjenu konformnog načina obračuna za razdoblje dulje od godine dana, jer da je to htio, to bi bilo i propisano. To pak znači da se zatezna kamata do godine dana obračunava konformnom metodom, ali tako izračunata kamata se na kraju godine ne pripisuje glavnici. Za razdoblje iznad godine dana nastavlja se računanje kamata po proporcionalnoj metodi do dospijeća.

Ministarstvo financija to uporište i stajalište temelji na odredbama članka 400 st. 1 i 313. Zakona o obveznim odnosima.

Citirani Zakon, tumačenje Ministarstva financija a posebno naglašavamo Vladinu uredbu (objavljenu u Narodnim novinama br. 22/1994), koja u članku 1. decidirano propisuje: “Za razdoblje kraće od godine dana primjenjuje se konformni način obračuna kamata” - a u njezinu čl. 4 određena je primjena Uredbe sa “1.. travnja 1994.” - sve to spomenute financijske institucije Republike Hrvatske nisu primjenjivale, niti danas primjenjuju način obračuna kamata kako je to propisano citiranim zakonom, Uredbom i tumačenjem Ministarstva financija.

Naprotiv, na sva potraživanja kamate su obračunavane primjenom konformnog načina, što je stvorilo financijski krah kod raznovrsnih potraživanja. Naime, stotine tisuća dužnika su upropašteni na temelju nezakonitog obračuna kamata, deseci tisuća privrednih, pravnih subjekata i fizičkih osoba dovedeni su do stečaja, a radnici otjerani na ulicu na nezakonit način posljednjih desetak godina u našoj zemlji. Tvrdimo da je takvom pljačkom u ime režima učinjena veća šteta hrvatskom narodu nego pljačkom počinjenom u pretvorbi i privatizaciji.

Primjeri su bezbrojni i zastrašujući: recimo, ako je netko 1991. bio dužan 3500 kuna glavnice, danas taj dug premašuje 2,5 milijuna kuna. Takav se podatak može dobiti od Fine, Hrvatske narodne banke, CAOP-a i Porezne uprave. Primijenjeni financijski sustav obračuna zateznih kamata u Hrvatskoj suprotstavio se svojim djelovanjem Zakonu o obveznim odnosima čl. 400 stvorivši anatocizam, što je nedopustivo. Članak 279. Zakona o obveznim odnosima ne dopušta stvaranje anatocizma (usurae usurarum), što nije dopušteno činiti ni po gotovo svim modernim zakonicima zemalja Europske unije i parlamentarne demokracije, pa ni prema bivšem zakonodavstvu iz vremena Austro-Ugarske Monarhije.

Ako su dosadašnje vlade htjele stvoriti lihvarsku vladavinu prava, koja se danas primjenjuje na opisani način u financijskom sustavu zemlje, trebalo je obznaniti da je više zakona, uredbi i tumačenja suspendirano i o tome obavijestiti mjerodavne međunarodne institucije, jer se Hrvatska time odrekla temeljnih zakona suvremene pravne i financijske znanosti utemeljenih još na rimskom pravu.

HSP l861. poziva Državno odvjetništvo da pokrene postupak za zaštitu zakonitosti zbog neprimjenjivanja legitimnih i legalnih zakona, uredbi i vladinih uputa; da provede postupak protiv spomenutih institucija financijskog sustava u Hrvatskoj, Fine, Porezne uprave, CAOP-a, Hrvatske narodne banke i drugih odgovornih osoba koje su u proteklom razdoblju stajale na čelu tih institucija, uključujući i sve ministre financija u dosadašnjim vladama.

Zatim, da donese odluku o obustavi takvih postupaka odnosno načina obračunavanja kamata po konformnoj metodi za dugovanja dulja od godine dana, da se odgode izvršne odluke koje još nisu započete i prekinu izvršne odluke koje su u tijeku, a donijete u tako nezakonitom postupku protiv dužnika ili ovršenika; da Državno odvjetništvo ustane u zaštitu prava oštećenih i pokrene postupke revizije svih na taj način provedenih i na zakonu neutemljenih platnih dugovanja za razdoblje od zadnjih deset godina, a ne pet godina, kako predlaže Sanaderova vlada, jer se taj obračun obavlja nezakonito od 1993. a ne od 1999. godine.

Autor je predsjednik HSP- 1861.