Zabrinuli su me ovi iz Bečkog instituta, ima bit’ crno nam se piše. Upozoravaju da bi vanjski dug mogao zaljuljati Hrvatsku, a nestabilnost gospodarskog i monetarnog sistema najgore je što se dogoditi može. Usporedno s ovim informacijama, stižu još gore vijesti s terena. Svi se žale da je nelikvidnost uhvatila maha i da se ponovno, kao u zadnjim godinama HDZ-ove vlade iz devedesetih, otvorio začarani krug neplaćanja. Najgore u svemu tome jest da su karike pravne države - sudstvo i policija - toliko slabe da ovi problemi samo daju prostora nečasnim pojedincima da opet krenu u opću pljačku. Zašto to govorim? Jer, neće pošten čovjek neplatiti radnika, sirovinu ili robu, ako raspolaže novcem, ali svatko tko se želi obogatiti na račun drugoga, krenut će u malverzacije znajući dobro da mu se može staviti soli na rep. Uostalom, prvaci pretvorbe iz devedesetih većinom su na slobodi i uživaju u milijunima koje su pokrali, i ni najmanje ne strepe da će sudski procesi koji se vode protiv manjeg dijela njih završiti na njihovu štetu. Dapače, izići će neokrznuti, a silno bogatstvo koje su stekli uživat će njihovi sinovi, unuci, praunuci, i ne znajući preko koliko su leševa gazili preci dok su namicali prljavi obiteljski imetak. Žalosno je gdje živimo. Tunguzija nad tunguzijama.