Novi list: 28. 04. 2004.
ANALITIČARI PREDVIĐAJU OZBILJNE POSLJEDICE »NOVE EUROPE« NAKON PROŠIRENJA EUROPSKE UNIJE 1. SVIBNJA
Obrambena politika EU potkopava NATO
Neke od zemalja dale su potporu američkoj akciji u Iraku, ali ta će potpora nestati zbog sudjelovanja u odlučivanju o vanjskoj politici EU i nepopularne vizne politike
ZAGREB – Više od tri tisuće kilometara udaljenosti od zapada prema istoku, tri vremenske zone, 74 milijuna ljudi više i 20 službenih jezika – najkraći je opis »nove Europe«, koja će od 1. svibnja zauvijek promijeniti političku, ekonomsku i kulturnu kartu Starog kontinenta.
Nitko, zapravo, sa sigurnošću ne može reći kako će proširenje na istok, na deset zemalja od kojih su mnoge godinama bile iza Željezne zavjese, promijeniti Europsku uniju. No, već sad se u Bruxellesu pojavila bojazan za učinkovitost europskih institucija: Europska komisija imat će, naime, 25 umjesto dosa
dašnjih 20 povjerenika; broj zastupnika u Europskom parlamentu povećat će se sa 626 na 732; s 25 država za stolom, sastanci bi moglo trajati unedogled, a odluke se donositi s puno više »žuljeva« nego dosad.»Nova Europa« – veliki izazov
Jedna od takvih odluka koja bi proširenjem mogla postati još teže ostvariv cilj nego do sada je pitanje europskog ustava na kojem su se već lomila koplja Europske unije.
Kako će i kada taj važan dokument biti donesen, pitanje je na koje bi Europa trebala dobiti odgovor prije ljeta ove godine. No, analitičari već sad upozoravaju na velike teškoće, pogotovo kad se uzme u obzir da je Poljska, zajedno sa starom članicom Španjolskom, već blokirala izglasavanje ustava.
U Centru za europsku politiku (EPC) predviđaju da će »nova Europa« dugoročno biti veliki izazov za europske predvodnice Francusku i Njemačku kojima će biti teže dominirati proširenom Unijom. Savezi u proširenoj Uniji bit će mnogo kompleksniji, a nove će članice, smatraju u Centru, »zbiti redove« kad bude riječ o povećanju budžeta ili zakonodavstvu u području socijale i okoliša.
»Velika snaga« EU u nevoljama
Da je doista teško očekivati da deset novih država nastupa u EU kao jedinstvena cjelina, pokazali su i pregovori koje su te zemlje vodile s Unijom. Tako su, primjerice, u pregovorima o cestovnom prometu Mađarska, Slovačka i Češka najprije držale zajedničke pozicije, da bi potom Mađarska i Slovačka naglo prihvatile dogovor, ostavljajući bez riječi Češku na suhom.
S druge pak strane, za Poljsku, kao najveću novu članicu, tvrdi se da će se pokušati nametnuti kao jedna od vodećih snaga u EU.
Jedno od područja na kojima će se vjerojatno pokazati najveće političke razlike između starih i novih članice jest pitanje sigurnosti. Neke od zemalja EU dale su potporu američkoj akciji u Iraku, ali ta će potpora vjerojatno nestati zbog sudjelovanja u odlučivanju o vanjskoj politici EU te nepopularne američke vizne politike, smatraju u EPC-u.
Promjene se očekuju i u budućem sastavu Europskog parlamenta i drugih institucija, ali ne samo u već spomenutom broju zastupnika, već i snazi pojedinih stranaka.
I. FRLAN
Malta 1. svibnja postaje najmanja država EU
Malta će 1. svibnja u trenutku ulaska u Europsku uniju postati njezina najmanja članica, ali njezin zemljopisni položaj u srcu Mediterana čini je nekom vrstom poveznice između Europe, sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Republika Malta obuhvaća arhipelag od 315 četvornih kilometara kojega čine tri otoka – Malta, Gozo i Comino. Iako će biti najmanja država EU, on
a će s 390.000 stanovnika, od kojih je 65 posto podržalo priključenje Uniji, biti jedna od najnapučenijih zemalja svijeta, s 1.488 stanovnika po četvornom kilometru na samom otoku Malti. (Hina)