Vjesnik: 04. 05. 2004.

Antilihvarskim zakonom spriječiti pljačku građana

Zastupanjem stajališta o dopustivosti obračunavanja kamata na kamatu kod zateznih kamata kao i obračuna zateznih kamata konformnom metodom za razdoblje dulje od jedne godine, g. Bilandžija je izabrao stranu onih koji zagovaraju lihvarske kamate. Stoga je njegov pokušaj da mene diskvalificira “što iznosim paušalne i netočne podatke”, lišen svake osnove

Dobroslav Paraga

Na tekst objavljen u Vjesniku, u Stajalištima, 19. travnja 2004. pod naslovom “Obračunavanje zateznih kamata: sada ministrica pravosuđa, nepošteno prisvaja inicijativu HSP 1861.” površno se i neargumentirano u istoj rubrici ponovno okomio mr. Ilija Bilandžija (“Ne može se remetiti prirodno načelo u poslovanju s novcem”), čije ime ništa ne govori u prilog da je autoritet ili znalac materije koju se je upustio komentirati.

Nakon što je napokon i Sanaderova vlada morala odustati od dosadašnje prakse lihvarskih kamata, među ostalim, i radi dobivanja pozitivnog avisa iz EU-a i nakon što je uputila u proceduru prijedlog Saboru da se glavnica duga više neće povećavati za pripisane kamate, što je Sabor i prihvatio, razumljivo da se javljaju i oni, poput spomenutoga g. Bilandžije, kojima je dosadašnja praksa lihvarskih kamata savršeno odgovarala za nezakonito i enormno bogaćenje na tuđoj propasti, ili iz njih govori nepoznavanje materije i neznanje.

Pokušaj daskvalifikacije

Zastupanjem stajališta o dopustivosti obračunavanja kamata na kamatu kod zateznih kamata, kao i obračuna zateznih kamata konformnom metodom za razdoblje dulje od jedne godine, g. Bilandžija je izabrao stranu onih koji zagovaraju lihvarske kamate.

Stoga je njegov pokušaj da mene diskvalificira “što iznosim paušalne i netočne podatke”, lišen svake osnove, osim one da sam u ime HSP 1861., uz financijske i pravne savjete nekoliko vrhunskih stručnjaka i sudsko-financijskih vještaka, te poreznih inspektora, prvi od političkih stranaka, parlamentarnih i neparlamentarnih, javno u Hrvatskoj pokrenuo problem lihvarskih kamata, s pomoću kojih država i neke njene institucije sustavno pljačkaju porezne i privredne subjekte, odnosno dužnike.

Žrtve spekulacija

Na taj problem upozorio je čak i papa Ivan Pavao II., kada je u govoru za sudionike jubileja Rimske banke 11. studenoga 2000. godine izjavio “da danas postoje takve vrste kredita koje stavljaju na kocku ne samo poduzetnika ili obiteljsko vlasništvo nego čak i život svake osobe... isticao sam nevolje u koje zapadnu oni koji su žrtve spekulacija vezanih uz nezakonite modalitete kreditiranja”.

Zato, potpuno netočno i promašeno tvrdi g. Bilandžija da je konformna metoda izračunavanja zatezne kamate u svemu tome najmanje kriva, odnosno da je logična i pravedna, jer je, prema njemu, logično i pravedno da se glavnici iz prethodnog obračunskog razdoblja pripisuje kamata, tako da sve to čini glavnicu za novo obračunsko razdoblje.

Upravo je konformna metoda ta koja, primijenjena mimo zakonskog roka, dovodi do lihvarskih i zelenaških kamata do dana današnjeg i takva metoda je najveći krivac za nastalu pravno-financijsku anarhiju na polju odnosa dužnik-vjerovnik u Republici Hrvatskoj.

Iz niza primjera, koje g. Bilandžija očigledno ne poznaje, odnosno nije pročitao moje tekstove u vezi s tom problematikom, odmah, na prvi pogled, vidljive su svakom laiku pogubne posljedice nezakonitog obračuna kamate na kamatu, odnosno zelenaškog lihvarenja, koje je bilo zabranjeno od vremena Rimskog Carstva pa do dana današnjega, jer važeći Zakon o obveznim odnosima izričito zabranjuje ukamaćivanja kamate na kamatu to jest, anatocizam.

Također, potpuno neutemeljeno, g. Bilandžija mi pripisuje ono što nisam niti jednom riječju doveo u pitanje, a to je činjenica da su pogrešno primjenjivane, osim konformne metode, i visoke inflatorne kamatne stope od 1991. do 1. travnja 1994., odnosno dva mjeseca prije uvođenja kune 30. svibnja 1994. godine, nakon što bi se glavnice duga izražene u jugoslavenskim i hrvatskim dinarima denominirale u stabilnu kunu.

Međutim, kada se je na tako pogrešno izračunate zatezne kamate na glavnicu denominiranu u hrvatskim kunama za razdoblje 1991. - 1994. godina, primjenjivala konformna metoda, glavnica bi upravo uz pomoć konformne metode bila uvećana za astronomske iznose, što je sada, na Vladin prijedlog, s velikim zakašnjenjem Sabor želio prekinuti i djelomično ispraviti.

Nezakonite metode

Da je konformna metoda obračuna zateznih kamata za razdoblje dulje od godine dana glavni krivac lihvarenja i uništenja dužnika, a ne prije svega primjena na kune, visokih inflatornih kamata propisanih za dinare u razdoblju 1991. - 1994., kako paušalno i neupućeno tvrdi g. Bilandžija, pokazuje bezbroj primjera koje sam već iznosio u hrvatskoj javnosti a sada ću spomenuti samo neke.

Usput, tvrdnja g. Bilandžije da bi nastala katastrofa za vjerovnike da se kamata nije pripisivala glavnici 1990. 1992., nije točna, jer su golemu inflaciju nadoknađivale goleme inflacijske kamate koje su se mijenjale mjesečno, pa čak i dnevno, te su nekada dostizale i više od tri tisuće posto na dan.

Pogrešna primjena

Dakle, sudovi, Fina i dr., protivno zakonu, posebno za predmete iz razdoblja visoke inflacije 1991. - 1994., konformnu metodu obračuna kamata koristili su i za dugovanja dulja od godine.

Tako, na primjer dug u visini od 3500 kuna iz 1991. konformnom metodom obračuna zateznih kamata, uključujući i pogrešnu primjenu visokih intlatornih kamata na kunsku denominaciju, iznosio je 3,271,108 kuna na dan 17. travnja 2002. prema podacima iz Fine. Dug od 3780,67 kuna od 15. listopada 1991. iznosio je 14. svibnja 2002. godine 3,094.121,53 kune. Dug od 1. ožujka 1993. od 3000 kuna glavnice iznosio je 1. siječnja 2004. oko 145.000 kuna.

Pravilno obračunate zatezne kamate za glavnicu od 534.480 kuna za razdoblje od pet godina između 1996. i 2001. na Općinskom sudu u Zagrebu iznose 488.844,31 kunu, a prema nezakonitoj i primijenjenoj konformnoj metodi dužniku je Općinski sud u Zagrebu putem Fine naplatio čak 704.374,73 kune, dakle, više gotovo 212.000 kuna.

U poznatom predmetu poduzeća GOI protiv tuženog grada Zagreba tužitelju je na glavnicu od 47.261,64 kune pogrešnom primjenom konformne metode obračuna zateznih kamata, Općinski sud u Zagrebu putem Fine dosudio 61 milijun kuna za razdoblje od 1990. do 2003. premda je pravi iznos zateznih kamata na tu glavnicu samo 1,190.000 kuna.

Napokon, glavnica od 15.600 kuna za razdoblje od 26. veljače 1996. do 10. studenoga 2003. iznosi primjenom konformne metode 55.195,84 kune, a primjenom razmjerne metode 36,970,51 kunu, dakle, razlika iznosi više od osamnaest tisuća kuna zbog pogrešno izračunatih zateznih kamata.

Spriječiti pljačku

HSP 1861. ne samo što će se boriti za ispravljanje nepravdi i vraćanje nezakonito oduzete imovine dužnicima u korist države i drugih vjerovnika, pa ako ne bude dobre volje i sluha i pred Europskim sudom za ljudska prava, nego očekuje od Sanaderove vlade da pokrene donošenje antilihvarskog zakona kojim će se zauvijek spriječiti pljačka građana, dužnika, poreznih obveznika putem voluntraističke primjene zakona o zateznim kamatama.

Također valja spriječiti legalno lihvarenje u našoj državi, koje je mnoge naše sugrađane nezasluženo dovelo do statusa dužničkog ropstva, a ne kako tvrdi g. Bilandžija “da su dužnici u Hrvatskoj za svoje nevolje sami krivi.”

Autor je predsjednik HSP 1861.