ZAGREB - Bez pravomoćne sudske odluke, isplata novčane odštete od države obiteljima Zec i Levar nema pravnu težinu i ne može se smatrati presedanom. Vesna Levar dobila je 220 tisuća kuna na osnovi nagodbe prije nego što je sudski postupak protiv države uopće započeo, dok su Gordana i Dušan Zec, djeca ubijenog Mihajla Zeca, dobili 1,5 milijuna kuna od Vlade u obliku jednokratne pomoći, a ne sudskom odlukom. Time je država priznala krivnju zbog toga što ubojice obitelji Zec iz 1991. godine nikad nisu kažnjeni, ali je i isplatom odštete spriječila da taj slučaj dođe na sud te da se eventualnom sudskom odlukom uvede presedan koji bi se odnosio i na druge slučajeve.

Udruga protiv nasilja iz Siska, na čelu s Ljubicom Solar, prikupila je dokumentaciju o 107 slučajeva nestanaka ili likvidacija građana krajem 1991. i početkom 1992. godine, a Državno odvjetništvo priznalo je da je od kolovoza prošle godine primilo 260 zahtjeva za odštetom zbog terorizma, teških ukupno 76 milijuna kuna. Neki su skloni nagađati da bi slučajevi Levar i Zec mogli potaknuti i pitanje odštete zbog ubojstava Milana Krivokuće, Josipa Reihl-Kira, Ante Paradžika, Mira Barešića, žrtava u Splitu i drugim hrvatskih gradovima, ali i onih 410 civilnih žrtava ubijenih nakon akcije Oluja 1995. godine, čiji počinitelji još uvijek nisu kažnjeni.

Isplata odštete obitelji Zec za njega je moralna gesta države koja je propustila kazniti krivce za ubojstvo Mihajla, Marije i Aleksandre Zec, dok je nagodbom u slučaju Levar država priznala da nije zaštitila haaškog svjedoka, unatoč izričitom zahtjevu Haaga iz 1998. godine. "Država je u oba slučaja postupila na ispravan način, popravila je nešto što je ranije propustila učiniti, a premijer je popravio saldo Državnog odvjetništva", dodao je Prodanović, ustvrdivši kako u pravnom smislu te odštete ne znače ništa. Samo u moralnom.

Teoretski, kaže on, zahtjevi za odštetom mogli bi se proširiti i na civilne žrtve Oluje, samo što bi pritom valjalo pažljivo razmotriti koje su nastale tijekom ratnih djelovanja, a koje nakon njih. Ljubica Solar, primjerice, u ime sisačkih žrtava podnosi kolektivnu tužbu protiv države, želeći dokazati kako su u Sisku 1991. godine pripadnici vojske i policije planski ubijali lokalne Srbe po etničkom ključu.

— Isplatom ovih odšteta država priznaje da je muči savjest i u najmanju ruku priznaje izravnu krivnju za zločine koje su počinili ili kasnije propustili kazniti pripadnici državnih službi — kazao je Puhovski, podsjećajući kako država u isplati 1,5 milijuna kuna obitelji Zec tvrdi da se ne radi o presedanu, iako se u moralnom kontekstu to ne može drugačije shvatiti. "Ako država isplaćuje odštetu u ova dva slučaja, kako onda može odbiti zahtjeve ostalih žrtava, poput onih u Sisku", dodaje Puhovski. Državno odvjetništvo i dalje ustraje na stajalištu da se mora utvrditi jesu li pripadnici hrvatskih vojnih ili policijskih snaga počinili zločine "u službi ili u vezi sa službom". To je dovelo do problema u isplati odštete obitelji Zec, ali je intervencijom Vlade taj iznos ipak isplaćen.

Na pitanje je li opravdano da država isplaćuje odštetu iz državnog proračuna, umjesto da procesuira krivce, Puhovski ističe kako time država priznaje svoju krivnju, što je puno moralnije nego da izdvaja milijune kuna za obranu haaških optuženika. "Ipak, smatram da je dobro što je ova Vlada odobrila isplatu odštete obiteljima Zec i Levar. Račanova Vlada to ne bi učinila ni u pet mandata", zaključio je Puhovski.

Tomislav KLAUŠKI

— Policijska uprava i dalje intenzivno radi na tom slučaju i poduzima određene radnje — rekao je Grguričin odgovarajući na konferenciji za novinare na pitanje ima li policija novih saznanja o ubojstvu Levara. Grguričin je kazao kako "danas možda moramo čekati i određena zakonska rješenja, primjerice zakon o zaštiti svjedoka, koji bi mogao pružiti jamstvo nekim svjedocima koji bi iskaze ili materijalne dokaze dali policiji, a koji su danas možda negdje prikriveni".