Novi list: 10. 05. 2004.
NAJNOVIJA ŠPIJUNSKA AFERA AKTUALIZIRALA STARE IDEJE VEZANE UZ RAD SIGURNOSNIH SLUŽBI
Tajnim službama treba stručni operativni nadzor
Smatra se da postojeće Vijeće za civilni nadzor rada tajnih službi nije osposobljeno za stručni nadzor
ZAGREB – Nakon najnovije špijunske afere nastale oko toga s kim su sve pili kavu bivši ravnatelj policije Ranko Ostojić i šestorica novinara, reaktualizirana je ideja o potrebi ustrojavanja tijela koje bi obavljalo stručni operativni nadzor nad radom sigurnosnih službi. Smatra se, naime, da postojeće Vijeće za civilni nadzor rada tajnih službi nije osposobljeno i za stručni nadzor.
Predsjednik Republike Stipe Mesić nedavno je u intervjuu jednom tjedniku rekao da se
sada vidi da je njegov nekadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost Tomislav Karamarko bio u pravu kada se zauzimao za formiranje takvog tijela.– Mislim da je, iz današnje perspektive, taj Karamarkov prijedlog bio posve opravdan, izjavio je predsjednik Mesić. Sam Karamarko u izjavi za naš list kaže da mu je ta predsjednikova izjava svojevrsna zaadovoljština, između ostaloga, jer je i zbog toga morao napustiti funkciju predstojnika UNS-a. Dodaje da je ipak puno važnije od predsjednikova žaljenja da se konačno uspostavi stručni operativni nadzor nad radom tajnih službi.
– Aposlutno sam za vraćanje tijela koje će nadzirati i koordinirati rad svih službi. Nadzor je svakako potreban, a on mora biti izvana, neovisan i profesionalan, kaže Karamarko. Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak (HDZ) u izjavio za naš list slaže se da je potrebno tijelo koje će koordinirati rad sigurnosnih službi. Što se tiče stručnog nadzora, on je, kaže Jarnjak potreban, ali unutar Vlade još nije odlučeno o načinu na koji bi se on trebao provoditi.
Između stručnog i građanskog
Jarnjak i Karamarko bili su predstojnici Ureda za nacionalnu sigurost (UNS), tijela čija je osnovna funkcija bila kordinacija i stručni nadzor nad radom tajnih službi. U proljeće 2000. dogodila se poznata afera kada zagrebačka ispostava SZUP-a nije pustila djelatnike UNS-a da obave redoviti nadzor nad njenim radom. Ubrzo nako toga Karamarko je otišao sa svoje funkcije, a UNS je ukinut.
Za razliku od navedenih, nekadašnji ministar unutarnjih poslova i aktualni potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku Šime Lučin (SDP) smatra da nema potrebe za radikalnim mijenjanjem postojećeg sustava.
– Nitko ne spori da je neophodan stručni nadzor. Sadašnje rješenje je dobro, ali samo ukoliko Vijeće za nacionalnu sigurnost i njegov Ured rade svoj posao, te ako se provode interni nadzori u službama, i ukoliko funkcionira Vijeće za civilni nadzor. Možda postoji opasnost u tome što to Vijeće trenutno lavira između između stručnog i građanskog nadzora, kaže Lučin.
Koncentracija prevelike moći
Po njegovu mišljenju, uvijek postoji prostor za poboljšanje, ali smatra da je struka ta koja bi trebala dati svoj sud. Dodaje da bi se poboljšanja u sustavu mogla postići i izmjenana sadašnjeg zakona.
– Nije dobro ići na koncentraciju prevelike moći na jedno mjesto kakvo je prije bio UNS. To govorim poučen iskustvima zloporabe službi iz povijesti. Sad je nadležnost svake službe točno određena, a ranije su u UNS-u bile izmiješane nadležnosti, kaže Lučin. On dopušta da se može govoriti »o određenim zloporabama i prekoračenjima ovlasti, ali važno je i to da ih sad ima neusporedivo manje nego prije 2000. godine«.
S njim se ne slaže Karamarko koji smatra da su danas hrvatske sigurnosne službe bez ikakvog stručnog nadzora, te da tu funkciju nikako ne može ispuniti Vijeće za građanski nadzor tajnih službi.
– Rad tog Vijeća pretvara se u farsu ako nije potkrijepljen stručnim profesionalnim nadzorom koji bi stalno bio na dispoziciji tom Vijeću. Ono je svakako dobrodošla insitutucija, ali nikako ne može funkcionirati bez bez pravog stručnog operativnog nadzora nad radom sigurnosnih službi, smatra Karamarko.
Lučin pak smatra da je za rad Vijeća najbitnije je da ono može ustanoviti jesu li građani bili prisluškivani, jesu li dokumenti o tome uništeni, te jesu li mjere prekinute ako su se pokazale neopravdanima. Karamarko pak smatra da Vijeće nije sposobno obavljati te zadatke.
Zlatko CRNČEC, Sergej ABRAMOV