Ovotjedno poskupljenje kruha 10 posto vjerojatno nije posljednje. Pekari, naime, još nisu izračunali koliko su uzastopna poskupljenja naftnih derivata utjecala na njihovu proizvodnju te će, kako kažu, nove cijene izračunati kad Ina prestane mijenjati svoje cijene. Do tada, potrošači će, primjerice, bijeli sendvič plaćati 6,50 kuna, umjesto 6,20, a veliki kalnički kruh, umjesto 10,30, čak 11,90 kuna.

U Mlinaru i Klari naglašavaju da su za ovaj skok cijena krivi trgovci koji, kako ističe direktor Mlinara Dragutin Barišić, traže rabate i 35 posto da bi na cijenu kruha obračunavali 20 do 30 posto marži.

Da pri prodaji kruha najviše zarade trgovci, smatra i direktor Žitozajednice Boško Pavlović. Trgovina je, kaže, sasvim pritisnula proizvođače kruha jer, osim velikih rabata, sve više produljuje rokove plaćanja te proizvođači na svoj novac moraju čekati i više od 90 dana. Predstavnici mlinsko-pekarske industrije ističu i da trgovci rabat koji od njih dobiju spremaju sebi u džep, a ne spuštaju cijene, što je prije bio običaj. Trgovina se tako, naglašavaju pekari, razvija i širi na leđima proizvođača koji svi odreda jedva spajaju kraj s krajem. Trgovci, pak, optužbe pekara drže neosnovanima. Predsjednik Udruge trgovaca pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Josip Zaher kaže da ni jedan trgovac nema rabat 35 posto.

- Rabati za pekarske proizvode su od 16 do 20 posto i većini trgovaca to su i maloprodajne cijene. Cijenama kruha trgovci se nikad nisu igrali jer se zna da je to ključan proizvod.

Iako su proizvođači isticali kako obećanje o najavljenom izjednačavanju cijena kruha početkom svibnja nisu ispunili jer su propali pregovori s trgovcima o marži, predsjednik Udruženja trgovaca naglašava da nikakvih pregovora i nije bilo. Obećanje je jedino ispunila država koja je odobrila uvoz pedesetak tisuća tona pšenice bez carine i koja, očito, ozbiljno radi na uvođenju markica za brašno. No, efekte Vladine mjere kupci nisu osjetili. Naprotiv, sada kruh plaćaju tridesetak lipa više.

Treba li Vlada prekinuti rat pekara i trgovaca?

Kako će uvođenje markica za brašno utjecati na cijene kruha, zasad nitko ne želi precizirati, no proizvođači predviđaju da bi i one mogle uzrokovati rast cijena. Markice bi trebale biti uvedene početkom srpnja kako bi se uveo red na tržištu brašna jer se prema nekim procjenama čak 60 posto brašna proda na crno. Markice bi, smatraju proizvođači, najviše mogle pogoditi privatne pekarnice koje su često ilegalno nabavljale brašno te će uvođenje markica upravo privatnike prisiliti na poskupljenja.

SILVANA LAUŠ MRVELJ