»Vjesnik« iz hrvatskih diplomatskih izvora doznaje da bi Hrvatska na sastanku EU-a 17. i 18. lipnja mogla dobiti kandidatski status za članstvo, ali ne i datum početka pregovora

ZAGREB, 19. svibnja - Hrvatska diplomacija strahuje da bi na sastanku Europske unije 17. i 18. lipnja Hrvatska mogla dobiti kandidatski status za članstvo u EU, ali ne i datum početka pregovora, potvrdili su Vjesniku hrvatski diplomatski izvori.

Hrvatski diplomati priznaju da odgađanje odluke o datumu Hrvatskoj ne ide na ruku, pa je od ovog tjedna pokrenut novi val diplomatskog lobiranja u svim glavnim gradovima zemalja EU-a, jer je za hrvatski kandidatski status i odluku o početku pregovora potreban konsenzus svih 25 zemalja članica. Planira se niz putovanja ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, no, rečeno nam je, velik dio posla ministar će, kao i premijer Ivo Sanader, obaviti telefonskim putem s ključnim europskim čelnicima.

Hrvatska diplomacija u sljedećih nekoliko tjedana ima, dakle, dvostruku zadaću; dodatno uvjeriti EU, poglavito Veliku Britaniju, da se nastavlja potraga za haaškim bjeguncem Antom Gotovinom, te pokušati riješiti probleme s Italijom i Slovenijom da prilikom glasovanja ne bi namjerno blokirale Hrvatsku.

Ipak, Hrvatska bi ovoga lipnja mogla ostati bez datuma za početak pregovora najvećim dijelom zbog Turske. Zemlje poput Njemačke, Velike Britanije i Italije, koje smatraju da Turska treba biti u EU, strahuju da bi datum za Hrvatsku već u lipnju ostavio Tursku samu, što bi ohrabrilo protivnike turskog ulaska u EU. U suprotnome, obje bi zemlje mogle profitirati, smatraju neke članice EU-a.

Naime, EU je u potpunosti zaokupljen velikim problemima s donošenjem ustava, trebaju se održati i izbori za Europski parlament, a najesen dolazi imenovanje nove europske komisije. Osim toga, govori se i o umoru od proširenja, pa ima onih, tvrde hrvatski diplomati, koji smatraju da je Hrvatska napredovala jako brzo u samo godinu dana otkako je predala kandidaturu i da se treba malo »stati na loptu«.

Osim toga, dok je za Britance nastavak pružanja dokaza da se i dalje užurbano radi na Gotovininu uhićenju pitanje načela, postoji bojazan da bi Italija mogla zavlačiti potporu zbog bilateralnih problema s Hrvatskom glede imovine esula, ali i zbog hrvatskog proglašenja ekološko-ribolovnog pojasa. Hrvatska diplomacija već je najavila da će tražiti kompromis, a u tijeku su i trilateralni pregovori. Žužul je već nekoliko puta naglasio da je Hrvatska na takvo proglašenje imala pravo po međunarodnom pravu, no »da se takve stvari ne mogu provesti bez dogovora s ostalim zainteresiranim stranama.

Čak kada bi Hrvatska dobila točan datum za početak pregovora na sastanku Europskoga vijeća u lipnju, pregovore ne bi mogla započeti prije 2005. godine, tvrde diplomatski izvori. Vrijeme između odluke o kandidatskom statusu Hrvatske, koji se očekuje u lipnju, i početka pregovora najvjerojatnije će se iskoristiti za postupak screeninga. Riječ je o jednoj od dviju faza u pregovorima o članstvu u EU kojom se utvrđuju područja unutar zakonodavstva koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-a, ocjenjuje postojeća razina usklađenosti te potreba daljnje prilagodbe.

Spidla je Zapadni Balkan nazvao mjestom napetosti u Europi, a zemlje zapadnog Balkana usporedio s Palestinom na Srednjem istoku.

Izjava kojom se daje naslutiti da će izostati češka potpora hrvatskom putu prema EU uznemirila je hrvatsku diplomaciju. Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Hido Bišćević za nekoliko dana putuje u službeni posjet Češkoj. »Preko diplomatskoga komuniciranja u međuvremenu je došlo do novog tumačenja ove izjave. Želim samo naglasiti da EU već ima zajedničku politiku prema regiji i isto tako znamo kakva je ta politika. Ona se svodi na koncept da postoji zajednička europska perspektiva za sve, ali da će se ona vrednovati kroz individualna postignuća«, izjavio je Bišćević.