Opravdavajući odustajanje od smanjenja poreza na dodanu vrijednost, premijer Sanader je ustvrdio kako su za to krive upravo prenesene obveze državnog proračuna iz prošle godine u vrijednosti od 6,5 milijardu kuna. Još prije četiri mjeseca Ivan Šuker, ministar financija, izračunao je kako se u tom iznosu radi o obvezama Hrvatskih autocesta od milijardu kuna; obvezama Hrvatske banke za obnovu i razvoj od 1,6 milijardi kuna, od čega na naplatu ove godine stiže oko 330 milijuna kuna; obveze prema kolektivnom ugovoru o povećanju plaća u iznosu od oko milijardu kuna, obveze sustava zdravstva u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi kuna, od čega na naplatu ove godine dolazi 530 milijuna kuna; podmirenje sudskih tužbi i obveza od 400 milijuna kuna; neplaćene subvencije poljoprivredi od 800 milijuna kuna; ugovoreni radovi poticane stanogradnje (POS) u vrijednosti od 1,7 milijuna kuna, te lanjsko prekoračenje u isplati plaća od ukupno 400 milijuna kuna. Tim brojkama sada treba dodati oko milijardu kuna kredita Hrvatskih željeznica koji će biti plaćeni iz državnog proračuna. Kada je u pitanju gradnja autocesta i stanova, tada treba reći kako se dio prenesenih obveza sastoji od izvršenih a neplaćenih radova, dok veći dio predstavlja planirane i, naravno, neplaćene radove.

Upitan zašto bivša misija MMF-a nije na vrijeme reagirala na takva "probijanja" stand-by aranžmana, Dimitrije Demekas, novi voditelj misije MMF-a, ustvrdio je kako je sve bilo u redu do rujna prošle godine, a da je bivša vlada tada "izgubila kontrolu nad proračunom". Na novinarski komentar o tome da je Misija MMF-a i nakon posjeta Hrvatskoj u prosincu prošle godine javno odšutjela proračunske dubioze i pohvalila bivšu vladu za dobar rad, Demekas je kazao kako je misija MMF-a upozorila Vladu na "propuste", te da je Vlada u pismu namjere od 16. prosinca dala čvrsta jamstva da će sve biti svedeno u dogovorene okvire. E sad, kako su u MMF-u mislili da bivša vlada može u 15 dana, i to na odlasku s vlasti, riješiti dubioze od nekoliko milijardi kuna, to je valjda samo njima jasno.

Mate Crkvenac, bivši ministar financija, tvrdi, pak, kako je deficit državnog proračuna prošle godine, prema njegovim spoznajama, iznosio oko 4,5 posto. "Planirani deficit je pet posto, a mi smo ga uspjeli spustiti na oko 4,5 posto. Sadašnje tvrdnje premijera i predstavnika MMF-a da je deficit iznosio 5,9 posto ne mogu komentirati detaljnije jer sada nemam potrebne i točne podatke, ali mislim da se tu jednostavno radi o različitim metodama obračuna i metodologiji računanja. Ovom prilikom bih samo podsjetio da je ministar financija Ivan Šuker najprije tvrdio da je deficit prošle godine iznosio 6,8 posto, a sada su ga ipak smanjili da 5,9 posto. Na taj način je moguće svašta tvrditi, ali prema mojim informacijama realne prenesene obveze su iznosile oko 1,1 milijardu kuna i to je uobičajeno u proračunskim transakcijama. Kada je riječ o HŽ-u, tada moram reći kako je taj dio trebao biti riješen iz prihoda od uvođenja naplate od 60 lipa po litri za HŽ, ali je ova Vlada odustala od tog projekta i zbog toga je u dodatnom 'minusu'. Što se tiče kritika o tome da je bivša vlada prevarila javnost, mogu samo reći da i u kritikama treba imati mjeru. Mislim da su takve riječi i ocjene odraz očaja i nemoći Vlade da pokrene hrvatsko gospodarstvo i ponudi konkretne poteze na gospodarskom planu", rekao nam je Crkvenac.