Nakon podizanja optužnica protiv generala Markača i Čermaka, Haag je očekivano podigao optužnicu i protiv utamničenoga generala Mirka Norca. Po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti ga se optužuje za zločine protiv čovječnosti, te povrede ratnog prava i običaja počinjene za vrijeme operacije Medački džep u rujnu 1993. godine. Jednostavno rečeno, Norac je, kako se navodi u optužnici, ne samo morao znati za zločine nego je i činjenično znao za njih, ali ništa nije poduzeo da ih spriječi i(li) počinitelje kazni. On je kao zapovjednik 9. gardijske brigade HV-a, zajedno s generalima Jankom Bobetkom i Rahimom Ademijem, "poticao i počinio progon srpskih civila iz Medačkog džepa na rasnoj, političkoj i vjerskoj osnovi", te je, nastavlja optužnica, imao glavnu ulogu u kreiranju, planiranju, naređivanju i provođenju operacije u kojoj su počinjene ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava i zločini.

Za vrijeme i nakon akcije Medački džep, kaže optužnica, ubijeno je najmanje 29 Srba, a navode se i pojedinačni stravični slučajevi kao što su spaljivanje žive žene, sakaćenja odsijecanjem pristiju i vezivanje tijela za traktor koji ih je nakon toga "vozio" kroz sela. Osim navedenog, Norca i Ademija se tereti i za pljačku, razaranje i uništenje 164 kuće i 148 gospodarskih objekata, a taj dio "operacije" uglavnom je proveden nakon sklapanja primirja.

Zločini u Medačkom džepu, za koje je nedugo nakon što su počinjeni doznao ondašnji vojni i državni vrh s predsjednikom RH Franjom Tuđmanom na čelu, zasigurno su jedna od najmučnijih epizoda iz Domovinskog rata, odnosno naše nedavne prošlosti. Da su takve i slične mrlje na vrijeme rješavane i da su oni koji su počinili zločine, bez obzira na to o kome se radilo, sankcionirani, a ne proglašavani "herojima", Hrvatska bi se danas nalazila u znatno povoljnijoj i "zdravijoj" poziciji. U svakom slučaju, pred Hrvatskom je popravni ispit, a hoće li ga proći ponajprije ovisi o političkoj volji i spremnosti domaćeg pravosuđa da se uhvati u koštac s optužnicama za ratne zločine. Nakon što je Županijski sud u Rijeci Norca nepravomoćno osudio na 12 godina zatvora, isti će se sud, po svemu sudeći, baviti i haaškim optužnicama protiv njega i Ademija, što je za njih znatno povoljnije od suđenja u Haagu. Međutim, sukladno Pravilima o postupku i dokazima Haaškog suda — prema kojima Carla del Ponte predlaže prepuštanje slučaja Norac-Ademi hrvatskom pravosuđu — Haaški sud može, i to treba imati na umu, procijeni li da se proces ne vodi prema navedenom aktu, oduzeti slučaj i zatražiti izručenje optuženih.