Slobodna Dalmacija: 02. 06. 2004.

NACIONALNO VIJEĆE ZA KONKURENTNOST:

TREND RASTA JAVNOG DUGA JE NEODRŽIV

Problem je što se inozaduživanjem financirala infrastruktura, te državna i osobna potrošnja, bez bitnijeg povećanja zaposlenosti i izvoza, stoji u priopćenju

ZAGREB - Nacionalno Vijeće za konkurentnost je na sjednici održanoj 25. svibnja ocijenilo da je trend rasta javnog i inozemnog duga neodrživ, te da dostignuta razina javnog i inozemnog duga postaje ozbiljno ograničenje za daljnje vođenje makroekonomske politike.

U priopćenju za javnost se navodi kako je država inozemnim zaduživanjem velikim dijelom financirala infrastrukturne investicije s dugim rokom povrata, te da se zaduživanjem u inozemstvu financirala državna i osobna potrošnja, a da se nije bitnije povećala zaposlenost, izvoz i konkurentnost.

"Hrvatsko upravljanje javnim dugom odstupa od 'dobre prakse' zbog nedostatka fiskalne odgovornosti političkih stranaka na vlasti i u oporbi; nepostojanja otvorenosti i konstruktivnosti dijaloga društvenih interesnih skupina o nacionalnim prioritetima i nespremnosti na odricanja radi zajedničkih ciljeva; nefunkcioniranja državne riznice preko jedinstvenog računa i nedovoljne transparentnosti ciljeva i strategije zaduživanja, podataka o zaduživanju i komunikacije s investitorima i središnjom bankom", navodi se u priopćenju.

Nacionalno Vijeće za konkurentnost upozorava da nastavak takve prakse drastično reducira sve investicije iz državnog proračuna, pa i one koje povećavaju konkurentnost i šanse za otvaranje novih radnih mjesta. Postoji i opasnost, tvrde u Vijeću, od devalvacije praćene osiromašenjem širokog kruga primalaca plaće i mirovina u kunama, dužnika u devizama, ili uz valutnu klauzulu i porasta cijena.

Stoga Vijeće preporučuje Vladi bitno smanjivanje fiskalnog deficita putem relativnog smanjenja državne potrošnje.

"Za to smanjenje prostora prvenstveno ima u optimizaciji socijalnih transfera, smanjenju investicija s dugim rokom povrata, te racionalizaciji sustava javnih i državnih službi.

Usporedo s dogovaranjem limita javnog duga za tekuću i iduću godinu s MMF-om, navodi se u priopćenju, treba uspostaviti otvoreni i konstruktivni društveni dijalog o prioritetima koje treba financirati iz državnog proračuna.

Frenki LAUŠIĆ

Travanj: rast zaposlenosti 0,5 %

ZAGREB - Zaposlenost je u Hrvatskoj, nakon blagog rasta u ožujku, u travnju zabilježila porast od 0,5 posto. Ukupno zaposlenih u travnju je bilo 1.384.113, što je za 6.804 osobe ili za 0,5 posto više nego mjesec prije. Po podacima DZS-a, u travnju je broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio 1.080.750. U usporedbi s ožujkom to je povećanje za 0,4 posto ili za 4.197 osoba. Podaci o kretanju broja zaposlenih u pravnim osobama po pojedinim djelatnostima upućuju na sezonske karakteristike povećanog zapošljavanja, budući da se najveći porast bilježi kod hotela i restorana, za 7,3 posto u odnosu na ožujak, te potom u građevinarstvu za 1,3 posto.