Novi list: 07. 06. 2004.

RAZGOVOR: OMER FISHER, ISTRAŽIVAČ MEĐUNARODNOG TAJNIŠTVA AMNESTY INTERNATIONALA ZA LJUDSKA PRAVA U HRVATSKOJ

Antu Gotovinu su štitili kriminalni krugovi i dio obavještajaca

Htjeli bismo da hrvatska Vlada zauzme jasan stav o slučaju Gotovina, bez obzira jesu li optužbe protiv njega utemeljene ili nisu. O tome će suditi Haag

Razgovarao: Ladislav TOMIČIĆ

Amnesty International (AI) objavio je svoje godišnje izvješće u Hrvatskoj, u kojem se upozorava na niz primjera kršenja ljudskih prava. Zabrinutosti Amnestyja odnose se na proces povratka izbjeglih Srba, dvostruke standarde pri sudskim procesima protiv osumnjičenih za ratne zločine pred nacionalnim sudovima, zastrašivanja svjedoka u tim procesima te skrivanje osumnjičenika za ratne zločine.

Istraživač međunarodnog tajništva AI za ljudska prava u Hrvatskoj Omer Fisher upozorava da hrvatska Vlada mora poduzeti korake kako bi brže unaprijedila stanje ljudskih prava u Hrvatskoj.

Dvostruka mjerila nacionalnih sudova

– Vladu smo pozvali i na potpunu suradnju s Haagom te na omogućavanje fer suđenja za ratne zločine osumnjičenim Hrvatima i Srbima. Izrazili smo zabrinutost jer smatramo da su u nekim suđenjima pred nacionalnim sudovima primjenjivana dvostruka mjerila. To je povezano i s povratkom Srba u Hrvatsku. Hapšenja i suđenja srpskih povratnika ponekad nisu bila dovoljno utemeljena, te su utjecala na sprečavanje povratka srpskih izbjeglica. Što se tiče zabrinutosti kod pitanja ljudskih prava, povratak izbjeglih za nas je najvažnije područje. Drugo područje su napadi na nacionalne manjine. Mi zamjećujemo neka poboljšanja, ali u Hrvatskoj još uvijek postoje kršenja ljudskih prava koja moraju biti ozbiljno istražena.

Jeste li svoje izvješće poslali institucijama Europske unije?

– Nismo, ali ono je publicirano i europskom uredu AI. Želimo da europske institucije prate što se događa s ljudskim pravima u Hrvatskoj, te da to uzmu u obzir pri donošenju odluka u procesu priključenja Hrvatske EU. Osim pitanja vezanih za ratne zločine, zabrinuti smo i odnosom prema imigrantima u Hrvatskoj, što se osobito tiče centra za prihvat stranaca Ježevo. Napominjemo da Hrvatska još uvijek nema Zakon o azilu, ali vjerujemo da će taj zakon uskoro biti poslan u proceduru. Dosad nitko nije dobio azil u Hrvatskoj. Ističemo da deportacija onih koji traže azil može biti rješenje samo onda kad je nužno potrebna; to ne smije biti praksa u svim, niti u najvećem broju slučajeva.

Surađujete li s hrvatskom Vladom?

– Imamo suradnju, osobito kod pitanja »Ježeva«. Pozitivna je činjenica da će Zakon o azilu uskoro ići u proceduru, te da se namjerava graditi novi Centar za prihvat stranaca.

Vjerujete li istupima predstavnika hrvatske vlasti, budući da je trenutačno vladajuća stranka, na vlasti bila i u vrijeme kad su se događala najveća kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina?

– U AI ne komentiramo političke scene u državama. Ono što znamo jest da je ova Vlada dala brojna obećanja i u nizu slučajeva pozitivno istupala i radila pozitivne simboličke geste. Ipak, pozitivne pomake na terenu još uvijek nismo zapazili. Možda je još uvijek prerano suditi, ali moramo sačekati i vidjeti što će se dogoditi. Primjerice, između Vlade i stranke koja zastupa srpsku manjinu u Saboru postoji sporazum o povratku izbjeglica, što može biti pozitivna stvar. Ipak, na terenu nismo vidjeli konkretna poboljšanja. Nadamo se da će se poboljšanja dogoditi vrlo brzo, inače će obećanja ostati obećanja.

Slučaj Gotovina

Razlikuju li se izvješća s terena od onih koje dobivate od državnih institucija?

– Razlike postoje. Ne želimo reći da Vlada radi loše, ali ne želimo niti da obećanja ostanu samo prazne riječi. Istina je da u nekim slučajevima javni istupi ne odgovaraju konkretnim slučajevima.

U izvješću Amnestyja stoji tvrdnja da vlasti štite osumnjičenike za ratne zločine. Na kakvim činjenicama je utemeljena ta tvrdnja?

– Naravno, o tome nemamo direktne informacije jer riječ je o zaštićenim dokumentima i slično. Međutim, zaprimili smo mnogo izvješća na temelju kojih sumnjamo da je general Ante Gotovina, ako ne sad, onda u prošlosti bio zaštićen od strane kriminalnih krugova i dijelova obavještajne zajednice. Htjeli bismo da hrvatska Vlada zauzme jasan stav o slučaju Gotovina, bez obzira jesu li optužbe protiv njega utemeljene ili nisu. O tome će suditi Haag.

Nedavno smo u Hrvatskoj imali slučaj gdje su postojale ozbiljne indicije da su tajne službe pratile i prisluškivale novinare. Spada li to u kršenje ljudskih prava?

– Čuli smo za taj slučaj, ali još uvijek ga nismo obradili. Ako postoje napadi na novinare, to je svakako nešto što ćemo pratiti. Rekli ste da je tu riječ o obavještajnoj zajednici, ali to još ne znamo. Želimo shvatiti što se događa, ali još uvijek je prerano. Ako dobijemo informacije, to će svakako biti u budućim izvješćima AI, jer riječ je o zabrinjavajućoj epizodi.

Može li se stanje ljudskih prava u Hrvatskoj lako dovesti na europski nivo?

– Mislim da može, ali potrebno je poduzeti odlučne korake.