Novi list: 07. 06. 2004.
UNATOČ SKIDANJU JMBG-a S OSOBNIH ISKAZNICA, INSTITUCIJE GA I DALJE GA TRAŽE
Traženje JMBG-a ne podliježe nikakvim kaznama
Samo traženje JMBG-a, naravno, nije prekršaj, a i građanin ima pravo odbiti dati JMBG. Jedini je problem što u tom slučaju onaj tko ga ne želi dati najvjerojatnije neće dobiti uslugu koju traži
ZAGREB – Nakon više od godinu dana od izmjene Zakona o osobnoj iskaznici prema kojoj je JMBG izbrisan s te identifikacijske isprave, sve je još po starom i gotovo sve institucije i privatne tvrtke i dalje traže JMBG prilikom pružanja svojih u
sluga.JMBG – jedinstveni matični broj građanina – skinut je s osobnih iskaznica jer je riječ o šifri preko koje se može doći do više ili manje svih podataka o pojedinom građaninu, od njegove nacionalnosti, preko toga koliko se puta ženio, do podataka o imovini. I to se moglo napraviti naprosto stoga što su sve državne institucije, te mnoge privatne tvrtke tražile JMBG pri davanju svojih usluga.
No, i nakon 1. siječnja 2003., od kad na osobnim iskaznicama više nema JMBG-a, brojke bez koje građanin u Hrvatskoj kao da i ne postoji, mnoge ga tvrtke i institucije i dalje traže. Razlog zbog kojeg je JMBG i dalje brojka bez koje građanin u Hrvatskoj kao da i ne postoji jest u tome što je najveći dio računalnih baza podataka utemeljen upravo na tom broju
.Naime, od skidanja JMBG-a s osobne iskaznice, neke su institucije poput HZZO-a i Regosa najavljivale da će izmijeniti baze podataka i možda uvesti vlastiti evidencijski broj, ali od toga nije bilo ništa. Danas se bez JMBG-a tako ne može ni na tehnički pregled, jer Centar za vozila Hrvatske obvezatno traži taj broj prilikom registriranja vozila, a jednako tako postupaju i banke, kartičari, porezna uprava, cehovske i građanske udruge, a i sve trgovine ukoliko se traži R-1 račun koji građanin možda želi
uzeti radi porezne olakšice.Traženje JMBG-a, naravno, nije kažnjivo jer, prema Zakonu o JMBG-u, kazni za raspolaganje tuđim JMBG-om nema kad ga hrvatski državljanin da dobrovljno. Prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka osobni podaci, dakle i JMBG, smiju se prikupljati i obrađivati isključivo uz privolu ispitanika ili u slučajevima određenim zakonom.
U Zakonu o zaštiti osobnih podataka propisuju se i kaznene, odnosno prekršajne odredbe za osobe koje zloupotrebljavaju osobne podatke, a kazne se kreću od 20 do 40 tisuća kuna za državne službe, odnosno pet do 10 tisuća kuna za odgovorne osobe u privatnim firmama.
Međutim, s obzirom da u kategoriju »uz privolu ispitanika« ulazi svatko tko na traženje privatnih tvrtki ili drugih državnih institucija oda svoj JMBG, bez obzira u koju svrhu, firme i državna tijela koja na taj način dobiju JMBG građanina nisu prekršile zakon. Samo traženje JMBG-a, naravno, nije prekršaj, a i građanin ima pravo odbiti dati JMBG. Jedini je problem što u tom slučaju onaj tko ga ne želi dati najvjerojatnije neće dobiti uslugu koju traži.
S. ABRAMOV