Vjesnik: 12. 06. 2004.
Dugotrajan zatvor umjesto doživotne kazne
N
ova kaznena djela su i ropstvo, šverc ljudima, međunarodna prostitucija, uporaba tuđih podataka, djela protiv zdravlja ljudi i davanje lažnog iskazaZAGREB - Kako će izgledati konačni tekst izmijenjenog Kaznenog zakona nije poznato nakon prvog, prošlotjednog saborskog čitanja. Moguće je da prođe varijanta na kojoj inzistira ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt i za koju HDZ treba u drugom čitanju osigurati većinu. I to ustavnu i zakonsku dvotrećinsku većinu potrebnu za donošenje organskih propisa, kako
se u to ne bi opet trebao miješati Ustavni sud.Malo je ili nimalo vjerojatno da bi se Sabor mogao odlučiti za SDP-ovu zakonsku verziju koja je skoro jednaka prijedlogu bivše ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović. Riječ je o verziji koja je kroz Sabor progurana kao »obični« zakon i koja se nasukala na ukidajuću odluku Ustavnog suda.
To znači da bi mogla proći verzija u kojoj bi najteža sankcija koju taj zakon predviđa bio dugotrajan zatvor umjesto doživotne zatvorske kazne. Nadalje, posjedovanje čak i minimalnih količina droge kažnjavalo bi se kao kazneno, a ne prekršajno djelo. Iz Zakona se izbacuje krivnja u posebnim slučajevima kad je riječ o djelima počinjenim u medijima. Više, naime, za objavu nekog teksta spornoga sadržaja nije kriv glavni ur
ednik ili osoba koja ga zamjenjuje, a novi članak 203. dekriminalizira uvredu i klevetu počinjenu člankom ili drugim prilogom u medijima. Teret dokaza kako je do objave došlo s namjerom da se nekome našteti časti i ugledu, pada na oštećenika.Mijenja se način uračunavanja pritvora i prijašnje kazne, a uvode se posebne obveze uz zaštitni nadzor. Uračunavaju se zaštitne mjere za prekršaje i gospodarske prijestupe, te uvodi oduzimanje imovine stečene kaznenim djelom.
Slijede nova rješenja o rehabilitaciji, pomilovanju, otmici, neovlaštenom snimanju i prisluškivanju, regulira kazneno djelo nasilja prema najvišim državnim dužnosnicima, definira agresivni rat, ratni zločin protiv civila, pitanje međunarodnog terorizma i rasne diskriminacije.
Nova kaznena djela su i ropstvo, šverc ljudima, međunarodna prostitucija, uporaba tuđih podataka, djela protiv zdravlja ljudi, davanje lažnog iskaza. Završno, od 30 članaka koji se mijenjaju u Vladinu prijedlogu su povreda tajnosti postupka, nasilje prema sucu, širenje lažnih glasina, dogovor o počinjenju kaznenog djela, udruživanje za počinjenje kriminala i protuzakonito posredovanje.
SDP-ov prijedlog je zahvatio u 159 članaka dosadašnjeg zakona. Od Vladina prijedloga samo je pet normi koje nema i SDP-ov prijedlog. I to je tehnička razlika. Sadržajnu razliku otkrili su saborski zastupnici.
U raspravi je grubom usporedbom dvaju prijedloga primijećeno da je Vladina varijanta sankcijski mnogo blaža od SDP-ove. Odatle i onaj poklič Mirka Filipovića Cro Copa »da je život u Hrvatskoj jeftiniji od onoga na Divljem zapadu«.
Ako je i rasprava o Kaznenom zakonu podijelila sabornicu, pravih razloga za diobe nema. Opisi inkriminacija su manje-više isti, a ni priča o kaznama, osim o najvećoj kazni zatvora, nije bitno drukčija u oba prijedloga. A količina zahvata u postojeći zakon stvar je taktike.
Naravno, u parlamentarnoj raspravi nije bilo previše mjesta za upozorenja iz sudnica. A ona se tiču pune izmjere učinaka promjena i dopuna u odnosu na željenu efikasnost u suđenjima. Isto tako, iz sudačkih krugova stiže i opaska da se u nekim europskim zemljama rasprave o oštrijim kaznama ili njihovu ublažavanju prije svake promjene vode barem dvije, tri godine. Hrvatska za to nema vremena. Posebno ako mjesece potroši na jalovo stranačko uspoređivanj
e dvaju prijedloga, umjesto da se dohvati sadržaja.Vlado Rajić